Općenito o pjevačkim zborovima

Napisao/la don Ilija Drmić
Hitovi: 1348

 

            Pjevački zbor je skupina osoba koje zajedno pjevaju. Oni nakon što pod vodstvom dirigenta (voditelj zbora i svirač) uvježbaju program, nastupaju na koncertu i u službi vjerskog slavlja - crkveni zbor. Zborovi mogu biti profesionalni (pjevači su plaćeni za svoje pjevanje) ili amaterski, kao što su naši u crkvama. Neki amaterski zborovi primaju svakoga tko se želi pridružiti, dok drugi priređuju audicije kako bi se uvjerili odgovaraju li vještine kandidata potrebama zbora. Budući da je naša crkvena potreba skladno slaviti Boga s određenim znanjem pjevanja, ne čine se audicije nego sve je na nutarnjem pozivu Duha.

 

 

            Postoji više vrsta pjevačkih zborova:

- Mješoviti zbor se sastoji od ženskih i muških glasova (može biti Veliki i Mali ili Komorni zbor),

- Muški zbor se sastoji isključivo od muških pjevača, mogu ga sačinjavati samo muškarci, ili dječaci i muškarci,

- Ženski zbor se sastoji isključivo od pjevačica,

- Dječji zbor sastoji se od djevojčica i dječaka (također postoje djevojački i dječački zborovi),

- Zbor mladih čine mladići i djevojke određena uzrasta (pokatkad Vokalna skupina od četiri glasa pa do osam itd.),

- Nije uobičajeno da djeca i odrasli zajedno pjevaju istu dionicu jer odrasli imaju snažnije glasove, no neki mješoviti zborovi mogu u svoj sastav primiti i djecu, ako je zbor predstavlja društvenu skupinu - kao što je zbor u maloj crkvi,

- Klape (pjevaju najčešće a cappella).

            Zborovi pjevaju podijeljeni u nekoliko glasova ili dionica, a najčešće četiri. To znači da dva ili više pjevača pjevaju iste note. Dionice se zovu sopran, alt, tenor i bas. Imamo višeglasno i jednoglasno pjevanje, što ovisi o mogućnostima članova zbora i voditelja zborova.

            Kor je uzdignuti dio crkve gdje se nalazi crkveni zbor. Uobičajeno je da se kor nalazi u zadnjem dijelu crkve, a u zadnje vrijeme i negdje bliže oltarištu, što ovisi od arhitekture same crkve.

 

Pjevački župni zborovi u župi sv. Jure u Viru

 

                U župi sv. Jure u Viru djeluju dva pjevačka zbora: Veliki mješoviti zbor od 2011. god. koji se rodio od prethodnoga dječjeg zbora i Zbor mladih od 2014. god. što ga je osnovao bogoslov a domalo đakon don Damir Pažin za vrijeme svoga pastoralnog praktikuma u ovoj župi. U Veliki mješoviti zbor mogu doći svi zainteresirani vjernici raznih uzrasta. U Župni zbor mladih mladići i djevojke. Suradnja između zborova je nužna, jer ona je zakon rasta i djelovanja.

            Prvi crkveni zbor vodi studentica Petra Galić s tim da polagano upućuje sviranju i pjevanju mlade naraštaje, a ovaj drugi srednjoškolac Glazbene škole u Imotskom Milan Đerek i ing. Mladen Čamber, kojima je također zadaća da uvijek misle na nove snage glede sviranja kako bi se s lakoćom događala susljednost jer život je veoma dinamičan za sve, pa i za voditelje zborova i same članove Zorova, odnosno pjevače.

            Svakoga tjedna oba zbora imaju svoje termine vježbanja, a nedjeljom pjevaju prvi za vrijeme rane svete mise, a drugi za vrijeme pučke svete mise. U posebnim prigodama nastupat će dogovorno sa župnikom i međusobno, a to su: mise na mjesnim grobljima, mise vjenčanja, mise krizama, neke posebne župne proslave i priredbe, Gospa Lurdska, sv. Jure, Srce Isusovo, zatim Božić, Uskrs i sl.

            Svi pjevači dužni su se vladati uzorno bilo gdje da se nalaze, jer oni su svjedoci vjere i kršćanskih vrijednosti koje živi i naviješta kršćanska zajednica u Viru.

            Ovdje najprije donosimo prvi put popis svih dosadašnjih članova Velikoga mješovitog zbora bez obzira što neki od njih nisu više u ovom Zboru, i prvi put popis Zbora mladih. Svake sljedeće godine obnavljat ćemo ove popise iz razloga smanjenja ili povećanja broja članova i svega drugoga.

 

Popis Velikoga mješovitog zbora (članovi od 2011. god. od kojih je sada pola u pjevačkoj službi)

1. Marija Budimir

2. Antonija Budimir

3. Jana Budimir

4. Petra Budimir

5. Emilija Budimir

6. Renata Budimir

7. Ana Budimir

8. Sara Budimir

9. Anđa Budimir

10. Helena Budimir

11. Matea Budimir

12. Danijela Budimir

13. Josipa Čamber

14. Dušanka Čamber

15. Jelena Čamber

16. Ivan Čamber

17. Janja Čamber

18. Anita Čamber

19. Patricija Čamber

20. Magdalena Čamber

21. Valentina Čamber

22. Anđela Đerek

23. Ana Đerek

24. Sanja Đerek

25. Matea Galić

26. Petra Galić

27. Ana Galić

28. Dijana Galić

29. Adam Galić

30. Ivana Janjić

31. Anita Jukić

32. Danijela Jukić

33. Josipa Jukić

34. Eva Jukić

35. Marija Koštro

36. Miljenka Koštro

37. Anđela Markić

38. Zdenka Markić

39. Valentina Markić

40. Katarina Markić

41. Ivana Markić

42. Maja Markić

43. Milana Mikulić

44. Josip Mikulić

45. Tonka Mikulić

46. Dragica Mikulić

47. Dijana Mikulić

48. Marija Milas

49. Ana Milas

50. Antea Mustapić

51. Dijana Polić

52. Ivana Polić

53. Ivan Polić

54. Ana Polić

55. Marija Polić

56. Anamarija Polić

57. Florijana Polić

58. Magdalena Polić

59. Gabrijela Polić

60. Dijana Polić

61. Ivona Polić

62. Ankica Polić

63. Zvonimir Pandža

64. Mirjana Protrka

65. Antonija Protrka

66. Ana Stipić

67. Danijela Stipić

68. Anđela Tolo

69. Mario Tolo

70. Martina Tolo

71. Ivona Tolo

72. Maja Tolo

73. Ena Tolo

74. Nina Tolo

75. Gabrijela Tolo

76. Marijana Tolo

77. Željka Vučur

 

Popis Zbora mladih (od 2014. god. od kojih neki zbog obveza studija i sl. ne mogu biti redoviti)

1. Antonija Budimir

2. Mladen Čamber

3. Magdalena Čamber

4. Antonija Čamber

5. Ana Čamber

6. Glorija Čamber

7. Marina Čamber

8. Valentina Čamber

9. Milan Đerek

10. Ivan Đerek

11. Josip Đerek

12. Anđela Đerek

13. Ana Đerek

14. Anamarija Galić

15. Josipa Jukić

16. Anita Jukić

17. Danijela Jukić

18. Slavica Koštro

19. Antea Mustapić

20. Ana Marija Polić

21. Ana Stipić

 

            Važno je neke činjenice znati o crkvenoj glazbi, pa donosimo jedan odgovarajući tekst što ga trebaju pročitati svi članovi.

 

Neke upute za Pjevački zbor

            26. „Neka se odlikuju uzornim kršćanskim životom nad ostale vjernike svi oni, koji se bave svetom glazbom, kao što su: skladatelji, orguljaši, zborovođe. pjevači, pače i svirači, a prije svega oni, koji izravno ili neizravno sudjeluju u svetoj liturgiji“ (Uputa, 97).

            27. „Izvađači na glazbalima moraju biti dovoljno vješti u umjetnosti sviranja bilo za pratnju svetog pjevanja ili orkestralnih djela, bilo za lijepo sviranje na samim orguljama. Dapače, budući da je češće nužno nešto improvizirati za vrijeme liturgijskih čina, što odgovara pojedinim dijelovima samih čina, stoga oni moraju imati dovoljno znanja i iskustva u pogledu propisa o orguljama i uopće o svetoj glazbi.

            Ti isti izvođači moraju nastojati, da savjesno čuvaju povjerena im glazbala i kad su god na orguljama u vrijeme svetih čina, moraju biti svjesni djelatne službe, koju vrše na slavu Božju i pobudu vjernika“ (Uputa, 65).

            28. „Sviranje na orguljama, koje prate bilo liturgijske čine, bilo pobožne vježbe, mora se brižljivo prilagoditi osobitosti liturgijskog vremena ili dana, naravi samog obreda i vježba, te pojedinim njihovim dijelovima“ (Uputa, 66).

            29. „Budući da zvuk orgulja, a još više drugih glazbala služi kao ukras svete liturgije, upo-trebu tih instrumenata treba stoga prilagoditi stupnju veselja, kojim se među sobom razlikuju pojedini dani i liturgijska vremena“ (Uputa, 80).

            „U svim dakle liturgijskim činima, izuzevši samo euharistijski Blagoslov, zabranjena je upotreba orgulja i svih drugih glazbala:

            a. Za vrijeme Došašća, to jest od prve Večernje prve nedjelje Došašća do devetog časa Badnjaka;

            b. Za vrijeme Korizme i Muke. tj. od Jutarnje na Pepelnicu do himna Gloria in excelsis Deo na svečanoj Misi Uskrsnog bdijenja;

            c. Na rujanske kvatrene dane i subotu, ako je Oficij i Misa od njih;

            d. „Kad je god mrtvački Oficij i Misa“ (Uputa, 81). „Osim toga je zabranjena upotreba drugih glazbala, izuzevši orgulja na nedjelje Sedamdesetnice, Šestdesetnice i Pedesetnice, i na obične dane, koji su iza ovih nedjelja“ (Uputa, 82).

            U gore navedeno vrijeme dopuštena je upotreba orgulja i drugih glazbala na zapovijedane blagdane izvan nedjelje i na izvanrednim svečanostima (Uputa, 83 a). Orguljanje je dopušteno na nedjelju Adventa i na IV. Korizmenu nedjelju (Uputa, 83 b). — U svima gore navedenim vremenima mogu orgulje podupirati (pratiti) pjevanje kod Mise i Vespera (Uputa, 83 c).

            30. „Neka upravitelji crkvi ili drugi, na koje to spada, prikladno rastumače vjernicima razlog ove liturgijske šutnje. Osim toga neka se pobrinu, da se u te iste dane ili vremena vrše i ostali liturgijski propisi o uklanjanju ukrasa s oltaru“ (Uputa. 85).

            31. U duhu ovih propisa, neka župnik sporazumno s orguljašem utvrdi Sto će se pjevali kod pojedine Mise. Time će se postići, da misni k, orguljaš, pjevači i ostali vjernici sve složno izvodu. Pjevanje, koje zbor nije dovoljno uvježbao, nije moguće izvesti ni pobožno ni lijepo.

            32. Pjevanje mora podupirati sudjelovanje kod Mise. U tu je svrhu potrebno paziti na slijedeće:

            a. Neprekidno pjevanje pod čitavom Misom odvraća pažnju od onoga, što se zbiva na oltaru i može biti zamorno i za pjevače i za puk. Zato neka se kod Mise izmjenjuje pjevanje s molitvom i svetom tišinom. „Poslije podizanja, osim ako još – kod višeglasnih Misa – „treba pjevati Benedictus (Blagoslovljen), preporuča se do Očenaša sveta tišina- (Uputa, 27 f).

            b. „Brižljivo treba paziti, da su molitve i popijevke posve usklađene s različitim dijelovima Mise- (Uputa, 30). Pravilo po kojem moramo izabrati popijevke je ovo: pjeva se kod onih dijelova Mise, za vrijeme kojih se pjeva i pod pjevanom Misom; pjevaju se takve popijevke, koje odgovaraju dotičnom dijelu Mise. Prema tome se za Introit, Graduale, Ofertorij i pričesnu antifonu uzima blagdanska popijevka (de festo) ili prema crkvenoj godini (de tempore, na pr. adventsku, božićnu, korizmenu, uskrsnu itd.). Za Gloria, Credo, Sanctus i Agnus Dei uzet će se popijevke, koje sadržavaju prijevod ili parafrazu liturgijskog teksta. – Ovo vrijedi za sve slučajeve kad je dozvoljeno pjevanje na narodnom jeziku (vidi dalje t. 53 i 55).

            Na prikazanje može se umjesto prikazne popijevke katkada uzeti „Molitva vjernika“ prema dosada odobrenom i objavljenom tekstu i napjevu (Vidi: Hrv. crkv. popijevke, Zagreb, 1960., str. 7 i 16).