Strict Standards: Non-static method JSite::getMenu() should not be called statically, assuming $this from incompatible context in /home/zupasvju/public_html/vr/templates/ashton/index.php on line 98

Strict Standards: Non-static method JApplication::getMenu() should not be called statically, assuming $this from incompatible context in /home/zupasvju/public_html/vr/includes/application.php on line 539

Mise na grobljima u župi sv. Jure u Viru 2015. godine

    U župi sv. Jure u Viru postoje tri groblja, pa prema tome i Mise s blagoslovima polja na njima, a ta su: Maluša u Podzavelimu, Vir i Podbila. U groblju Maluša u Podzavelimu slavljena je 3. svibnja 2015., kad se ujedno spominju i apostoli sv. Filip i Jakov, Misa s blagoslovom polja, tj. sveukupnoga našega rada i djelovanja što je u okvirima Božjih zapovijedi i zakona. U nedjelju 10. svibnja 2015. slavljene su svete Mise s blagoslovima polja u virskom groblju s početkom u 11 sati kada je pjevao Župni zbor pod ravnanjem i sviranjem gimnazijalke i maturantice Petre Galić, te u groblju sela Podbile u 13 sati. Sve spomenute Mise predvodio je župnik don Ilija Drmić uz asistenciju đakona don Damira Pažina. U Podzavelimu na Maluši i u Podbiloj za vrijeme misa pjevao je Zbor mladih. U svojim propovijedima župnik je govorio po prilici ovo što slijedi.

          Crkva slavi 25. travnja blagdan sv. Marka, pisca jednog od četiriju Evanđelja, aleksandrijskog biskupa, mučenika Crkve, zaštitnika Venecije i mnogih drugih crkava, sela i gradova… Sv. Marko se štuje i kao zaštitnik polja, vinograda i usjeva, zatim kao zaštitnik zidara, građevinskih radnika, staklara, pletača, pisara, odvjetnika, a njemu se utječemo i protiv nevremena, tuče, munje, grada, groma, zla vremena, zlih događaja u našem životu…

             Marko je rođen oko 10. godine, a pravo mu je ime bilo Ivan. U kući njegove majke Marije okupljala se prva kršćanska zajednica. Bio je Barnabin nećak i s njim je pratio sv. Pavla na njegovom prvom misijskom putovanju, a poslije je bio pratilac sv. Petra, s kojim je boravio u Rimu. Na temelju Petrovih propovijedi kasnije je napisao i svoje evanđelje.

             U našim krajevima je bio oduvijek posebno značajan i svečan ophod, procesija, obišašće, mimohod s Misom i blagoslovom polja na Markovo i u nedjelje poslije toga spomendana, jer se nedjeljom lakše okupi vjernička zajednica, a osim toga ne može se obaviti blagoslov na Markovo na svim grobljima župe, te se rasporedi po nedjeljama kao i kod nas u ovoj župi gdje su tri groblja. Povijesno gledano, ophod na Markovo bio je vezan uz tzv. prosne dane, koji su se latinski nazivali Litaniae, a obuhvaćale su tzv. Litania maior (Velike prošnje) i Litaniae minores (Male prošnje). Prve su se odnosile na ophod na Markovo, a druge na tri dana prije Uzašašća (još su se nazivale Dani moljenja).

            U starom Rimu 25. travnja bio je posvećen bogu Robigusu i/li božici Robigo, kada ih se molilo za zaštitu od naširoko rasprostranjenog nametnika na žitaricama, a to je štovanje pratila poljska procesija. Da bi se ona istisnula, Rimska Crkva je preuzela taj ophod i dala mu kršćanski pečat, te je tako uvedena i procesija na Markovo koji se slavi istoga nadnevka. Vjerojatno su nastanku ophoda pridonijele, barem jednim dijelom, i razne poljodjelske i vremenske nevolje, koje su harale, poput kuge, potresa, poplave, nerodnih godina, ružnoga vremena i drugo.

            Godine 590. u Rimu je nastala poplava, a potom je uslijedila kuga, pa je papa Grgur Veliki, da bi isprosio milosrđe od Boga, zapovjedio sveopću procesiju, koja je bila podijeljena na sedam manjih, a sve su se na kraju sastale u crkvi Marije Velike, pa su prema tome i navedene litanije dobile naziv Velike. Budući da se Bog smilovao, taj Papa je odredio da se po cijeloj Zapadnoj Crkvi održava taj ophod i to na Markovo i uz ovaj spomendan na nedjelje, kako je krenula kasnija praksa. Ove molitvene dane uz Markovo on je potvrdio i tako Crkvi preporučio da bi preko tih blagoslovnih molitava odvratio od naroda pošasti koje su prisutne u našem životu kao Božja opomena grešnome svijetu.

            Ophod na Markovo i Male prošnje pokorničkog su značaja, bez obzira što su smješteni u vazmeno vrijeme, odnosno vrijeme između Uskrsa i Duhova, dakle vrijeme uskrsne radosti. Kajati nam se uvijek, jer smo grešni.

            Procesije na Markovo pronalazimo u svim dostupnim obrednicima, korištenima na našim područjima (rimski i drugi katolički obrednici). Obred koji predviđaju rimski obrednici dosta je kratak i jednostavan u odnosu na ostale. To je ovaj koji mi koristimo.Bitno je naglasiti da se moli za uspjeh našega ljudskoga rada na poljima, u vinogradima, u tvornicama, na svim našim radnim mjestima, koja su časna i čista, te da nas Bog očuva od svake nepogode i zlih vremena i događaja.

            Na kraju tih Misa župnik don Ilija govorio je o našem đakonu don Damiru koji će ići krajem ovoga svibnja na duhovne vježbe na otok Krk kod karmelićana, zatim da će on 6. lipnja predvoditi hodočašće naših vjerenika u Sarajevo na susret s papom Franjom, te da će se, ako Bog da, zarediti na Petrovo za svećenika, a Mlada misa je predviđena 4. srpnja. Njemu valja dati svekoliku duhovnu podršku i pomoć da sve to obavi na najbolji način, te da nastavi svoje svećeničko djelovanje tamo gdje ga Bog po biskupu pošalje. On će djelovati tamo gdje ima mnogo više naroda, jer kod nas ima velikih župa u kojima djeluje mali broj svećenika, što znači da nam je potrebno novih duhovnih zvanja, a za zvanja treba molitva i žrtva cijele Crkve, kako kod nas tako i diljem svijeta.

free joomla templatesjoomla templates
2019  Župa Sv. Jure Vir - Sva prava pridržana.   Design: Mladen P.