Strict Standards: Non-static method JSite::getMenu() should not be called statically, assuming $this from incompatible context in /home/zupasvju/public_html/vr/templates/ashton/index.php on line 98

Strict Standards: Non-static method JApplication::getMenu() should not be called statically, assuming $this from incompatible context in /home/zupasvju/public_html/vr/includes/application.php on line 539

Župa sv. Jure u Viru kod Zadra

      Vir je otok zadarskog arhipelaga. Smjestio se uz jugozapadnu obalu otoka Paga, u produženju Privlačkog poluotoka. Dijeli ih samo uski i plitki gaz. Sa zapadne strane Privlake prelazi se u Vir mostom koji je spojio 1976. god. otok s kopnom. Tako je Vir postao poluotokom, te počeo novo razdoblje u svome životnom razvitku. S istočne strane mjesto Vir ima pješčanu uvalu, a s južne strane uzvisinu s dva manja zaseoka: Torovi i Lozice. Udaljeni su oko tri kilometra od župne crkve. Osnovani su na prijelazu iz 18. u 19. st.

 

 

 

 

       Otok je bio nastanjen od najstarijih vremena. Površina mu je oko 23 km2. “Gol je. Nema vegetacije jer ga vjetrovi tuku sa svih strana. Zato su ga pomorci nekad zvali Punta dura (tvrdi rt, rat) za razliku od Punte amiche (ili Puntamike - prijateljskog rta) koji ih vodi u mirnu zadarsku luku” (Ivo Rubić, Naši otoci na Jadranu, Split 1952., str. 98). Uz otok Maun spominje se 1069. god. i otok Vir u darovnici kralja Petra Krešimira pod nazivom Veru - Ver. “Insula Veru, puncta Urae”. Hrvatski naziv Vir pojavljuje se 1205. god. Insula Vyr (P. Skok). Vizitator A. Valier naziva 1579. god. otok Vir “Pontadura”. U šematizmima susrećemo naziva: Portunata, Puntadura i Pontadura. Otočka župa Vir je udaljena 30-ak kilometara sjeverozapadno od Zadra. Zaštitnik joj je sv. Juraj (Jure), mučenik. Vir je bio do 1853. god. župa, a potom kapelanija. Zbog opasnosti od neprijatelja Venecija gradi na rtu Kaštelina obrambenu utvrdu sa zapadne strane virske uvale. Tamo se i danas vide zidine venecijanske utvrde koja je služila za obranu od uskoka i Turaka. Impozantni su to ostaci ruševina s dvije dobro uščuvane kule na kojima se vidi na sjevernoj strani krilati lav, a na južnoj tri grba uglednih mletačkih obitelji. Virani su od davnine poznati kao vrsni pomorci. U posljednjih 30-ak godina na otoku Viru je izgrađeno nekoliko tisuća vikendica. Za ljetnih mjeseci na Viru boravi i nekoliko desetaka tisuća ljudi.

       Župna crkva sv. Jurja sagrađena je 1845. god. na položaju stare župne crkve a obnovljena 1896. god. i nekoliko puta poslije, primjerice 1999. god. kad je zadarsko poduzeće “Duca” izvršilo opsežne radove izvana i iznutra za vrijeme uprave župnika don Nedjeljka Badurine. Njezina oštećenja uzrokuje velika posolica koju donosi bura i blizina mora. God. 1976. pronađena je kamena ploča koja je danas ugrađena na pročelju s desne strane ulaznih vrata s natpisom: HOC EST TEMPLUM/ DEI VIVI UBI GLORIF/ ICAT CREATOR MUNDI/ A.D. MDCCCXLV (Ovo je hram Boga živoga u kom se slavi Stvoritelj svijeta. G. G. 1845.).

  

        Starohrvatska romanička crkva sv Ivana Krstitelja na groblju potječe iz 12./13. st. Udaljena je kilometar od župne crkve, a nekad je to bila župna crkva. Obnovljena je u drugoj polovici 17. st. zauzimanjem vojničke obitelji Vuka Crnice, porijeklom iz Crnogorskog primorja. To je posvjedočuju nad vratima uklesani Vukov obiteljski grb i Vukovi inicijali V. C. Uz tu crkvu spominje se i predromanička crkvica sv. Nikole iz 1670. god. u pristaništu na obali, koju je vjerojatno obnovio isti Vuk Crnica. Njezini ostaci nedavno su prekriveni asfaltom.

      Vir je, kao i sve naše otočke župe, stara glagoljaška župa u kojoj se njegovala glagoljica i glagoljaštvo. Franjo de Grassis, građanin Venecije, biskup Nina, piše 1669. god. da je kod pohoda svoje biskupije ustanovio da “svi svećenici služe misu i mole časoslov starohrvatski”. Vizitator Augustin Valier svjedoči da župnik u Viru (“Pontadurae”) 1579. god. celebrira hrvatski, da u Viru postoji bratovština sv. Ivana Krstitelja i hrvatski Misal. Sačuvani su do danas stari pučki glagoljaški napjevi za stalne dijelove mise i druge obrede.

 

        Stanovništvo. Vizitator Augustin Valier piše da je 1579. god. našao u Viru 27 ognjišta i 80 osoba od pričesti, što je ukupno 130 duša. Prema šematizmima Vir je imao: 1843. god. 376 stanovnika; 1876. - 468; 1890. - 518; 1904. - 88 obitelji i 660 (Lozice 22 obitelji i 177 stanovnika; Torovi 10 obitelji s 88 stanovnika); 1928. - 906; 1939. - 1100; 1961. - 1069; 1971. - 959; 1984. - oko 800; 1991. - 860; 2011. - 3035.

 

            Župa sv. Juraja mučenika na otoku Viru, piše u Glasu Koncila u prvoj polovici kolovoza 2009., zimi broji 3000 stanovnika, od kojih su samo 500 domoroci, a ljeti je u Viru do 70 tisuća ljudi. Župa je Hrvatska u malom, a pozitivnog je prirasta. Prije deset godina u Viru je bilo 13 učenika u razredu, a sad 20. Vir je župa u kojoj je samo prošle godine bilo više umrlih, 22, nego krštenih, 17. Bilo je 6 vjenčanja i 17 prvopričesnika. Ova godina dosad broji 15 krštenja, 16 prvopričesnika, 49 krizmanika, 6 vjenčanja i 10 umrlih.

 

 

 

 

 

http://www.zadarskanadbiskupija.hr/wp-content/uploads/2010/07/Vir-ž.-crkva-300x200.jpg

 

 

 

free joomla templatesjoomla templates
2019  Župa Sv. Jure Vir - Sva prava pridržana.   Design: Mladen P.