Potrebno nam je Božje milosrđe
- Detalji
- Napisao/la don Ilija Drmić
- Hitovi: 1782
„Blago milosrdnima: oni će zadobiti milosrđe“ (Mt 5,7). Isus milosrdnima ne obećava ništa osim onoga što već žive - milosti. U ostalim blaženstvima, obećanje sadrži nešto više, vodi dalje: oni ožalošćeni, utješit će se; oni čista srca gledat će Boga. No, što još Bog može dati milosrdnima? Milost je punina Boga i ljudi. Milosrdni već žive Božjim životom.
Biti gladan i žedan pravednosti
- Detalji
- Napisao/la don Ilija Drmić
- Hitovi: 2165
Od osam Isusovih blaženstva čak dva imaju kao uvjet pravednost: “Blago gladnima i žednima pravednosti: oni će se nasititi!“ “Blago progonjenima zbog pravednosti njihovo je kraljevstvo nebesko!“ (Mt 5,6.10). Četvrto blaženstvo traži neka objašnjenja. Koji su to „gladni i žedni pravednosti“? Kakvo značenje ima pojam „pravednost“ u Matejevu evanđelju? Što to znači da će se gladni i žedni pravednosti nasititi? Čime će se nasititi?
Blago gladnima i žednima pravednosti: oni će se nasititi! (Mt 5,6)
- Detalji
- Napisao/la don Ilija Drmić
- Hitovi: 3329
Prva tri blaženstva prvenstveno se bave ljudskom dušom kako bi se mogla približiti Kraljevstvu nebeskom. Platon govori o tri dijela duše, parafrazirano, od dijela: duha, emocija i volje. Da bi duša vidjela Svijet ideja (filozofova slika Kraljevstva Božjeg), sva tri dijela trebaju biti usmjerena prema gore. Platon to opisuje kočijom s tri konja. Duh (1) treba isprazniti od svih nepotrebnih navezanosti na zemaljske prolazne stvari, osiromašiti ga. Emocijama ne dozvoliti da zavladaju ljudskom dušom, pa ma kako god teške bile, kao npr. žalost (2). Emocije se čiste kroz proces, koji donosi utjehu.Volja je ta koja pomaže duhu da ne ostane navezan na stanja kojima diktiraju emocije i trenutna prolazna stanja. Volja kroti (3) emocije i pomaže duhu da se izdigne iznad zemaljskih problema i postaje njihov gospodar, odnosno baštinik zemlje. Tada je duša slobodna za uzlet.
Krotkost je krepost
- Detalji
- Napisao/la don Ilija Drmić
- Hitovi: 2978
Isus pokazuje i dokazuje krotkost od prvih trenutaka svoga zemaljskog života pa sve do smrti. Krotkost se očituje već u stavu i nakani Vječne Božje Riječi koja se upućuje u utrobu Djevice Marije. Krotkost se očituje u Betlehemskom Djetetu, u nazaretskom Dječaku i Mladiću. Krotkost obilježava čitav njegov javni nastup, osobito trenutke pred sucima, njegovu muku i smrt na križu. „Kao janje na klanje odvedoše ga, a on ni usta svojih otvorio nije...“ Sam o sebi Isus je rekao: „Ja sam blaga i ponizna srca...“ Krotkost je put kojim Isus ide, krotkost je logika kojom Isus razmišlja, krotkost je on sam.
Tko su ti krotki?
- Detalji
- Napisao/la don Ilija Drmić
- Hitovi: 5027
Nakon siromaha duhom i ožalošćenih Isus u trećem blaženstvu naziva blaženima krotke. Temelj njihovog blaženstva i razlog njihove već sadašnje radosti je Isusovo obećanje da će upravo oni „baštiniti zemlju“, tj. Kraljevstvo nebesko. Tko su to „krotki“ u biblijskom kontekstu? Što Isus misli kad kaže da će oni „baštiniti zemlju“? Odgovore na ova pitanja nalazimo kako u Starom tako i u Novom zavjetu. Zemlju će posjedovati krotki, obilje mira oni će uživat (Ps 37,11).
