Blago čistima srcem: oni će Boga gledati! (Mt 5,8)

            Isus hvali one koji usred svijeta ispunjena raznim požudama i napastima, ostaju čista srca; zapravo nikada se ne prestaju boriti za tu čistoću. Međutim, čistoća srca nije u našoj vlasti! Stoga treba ući u svu dubinu ovisnosti o Bogu, moleći: “Čisto srce stvori mi Bože…“ (Ps 51,12).

            Čisto je srce ono koje je prožeto ljubavlju, jer samo je ljubav vatra koja može spaliti sva zla koja nastoje ući u to srce i onečistiti ga. Treba shvatiti da čistoća srca nije u nedostatku pogrešaka ili grijeha, nego je to prije svega pozitivna duhovna kategorija, dobronamjernost, zapravo posjedovanje onoga mjesta kojega samo Bog vidi i zna o njemu pravu istinu: kako se u nutrini obraćamo sami sebi, Njemu ili drugima. Ljubav je svjetiljka čistog srca. Ljudi čista srca stalno su usredotočeni na gledanje Boga, u susretu s ljudima, u situacijama i u svemu što prožima njihov život, te zbog toga nastoje uvijek dati slavu Bogu. Zapravo, čovjek čista srca je onaj koji ima Boga u srcu.

Opširnije...

O krotkosti

      U Novom zavjetu imenicu krotkost i pridjev krotak nalazimo sveukupno samo 15 puta. Prevoditelji katkada za iste grčke riječi koriste i sinonime: imenicu blagost i pridjev blag. Blagost je tako uvrštena kod Pavla među plodove Duha Svetoga (Gal 5,22-23). Pavao očito smatra da za pravu krotkost čovjeku nije dovoljna njegova dobra volja, nego i pomoć Duha Božjega. Blagost ili krotkost je uz poniznost potrebna da se sačuva jedinstvo Crkve (Kol 3,12-13). Krotka osoba zna kontrolirati vlastitu srdžbu i izbjegava ono što bi kod drugih izazvalo slične negativne emocije i time izazvalo podjele. Pavao poziva na blagost u korigiranju drugoga (Gal 6,1). Krotki, svjesni vlastite slabosti, ispravljaju ili korigiraju onoga koji je pogriješio kao jednak jednakoga, kao brat brata. Sv. Petar poziva kršćane da se s blagošću, bez trijumfalizma, ophode s nevjernicima: “…budite uvijek spremni na odgovor svakomu koji od vas zatraži obrazloženje nade koja je u vama, ali blago i s poštovanjem…“ (1 Pt 3,15-16). Prema sv. Jakovu krotkost je nužna da bi se moglo čuti i izvršiti riječ Božju: ”Svatko neka bude brz da sluša, spor da govori, spor na srdžbu. Jer srdžba čovjekova ne čini pravde Božje. Zato odložite svaku prljavštinu i preostalu zloću i sa svom krotkošću primite usađenu riječ koja ima moć spasiti duše vaše“ (Jak 1,19-21). Isti sv. Jakov blagost smatra jednom od glavnih kvaliteta kršćanske mudrosti (Jak 3,13-14).

Opširnije...

Nježnost milosrđa

Samo onaj tko doživi, primi blagost i nježnost, može je drugima dijeliti, može biti blag i nježan prema životu i svemu stvorenom. U tome nam je primjer sv. Franjo koji je živio i doživio Boga dobrote, milosrđa i svake nježnosti. Njegov odnos prema stvorenjima, braći, sv. Klari, siromasima i patnicima, puni su sućuti, blagosti i nježnosti. U svemu osjećamo veliku snagu srca koje Franjo disciplinira pokorom i križem pomoću kojih dolazi do srži života. 

 

 

 

Opširnije...

Blago milosrdnima: oni će zadobiti milosrđe! (Mt 5,7).

Biti milosrdan – imati milo srce, znači davati drugome. I to davati ono što mu po pravdi možda nismo dužni dati, ali ipak to činimo. Možemo reći da se milosrđe uvježbava iskustveno najprije kao dar Božji u vlastitom srcu. Tko nema iskustvo da je Bog njemu milostiv, ne može istinski biti milostiv drugome. Na jednom je mjestu Isus rekao: Idite i naučite što znači više volim milosrđe nego žrtvu (Mt 9,13). Tko je milosrdan čovjek? Svakako je to onaj koji je otvoren drugome, ponizan i krotak, te dopušta da drugi bude svoj - ono što jest. Milosrdan drugome uvijek čini dobro i samo dobro. Premda mu se drugi koji put može činiti kao onaj koji mu stvara zapreke.

Opširnije...

Stalna čežnja za pravednošću

 Kad se razmišlja o ovom blaženstvu, često se dolazi u napast promišljati o pojmu pravednosti na naš ljudski način, tj. što znači biti pravedan, kako biti pravedan i sl. U tom razmišljanju mnogi se od nas nađu nepravedni, jer je teško biti pravedan, odnosno svet i nemoguće je potpuno izvršiti Božju volju izraženu u Božjim zapovijedima. Pred tim zahtjevom svaki iskren vjernik reći će za sebe: unatoč svim naporima, ne uspijevam biti pravedan, a čeznem za Bogom. Ljudsko iskustvo gladi i žeđi potvrđuje da su potreba za jelom i pićem životne potrebe svakogčovjeka, a od čijeg zadovoljenja ovisi sam fizički život. Bez hrane i vode, čovjek ne može živjeti.

Opširnije...

free joomla templatesjoomla templates
2019  Župa Sv. Jure Vir - Sva prava pridržana.   Design: Mladen P.