Sve o pokretu Biti i ostati svoj (BIOS)

Napisao/la don Ilija Drmić
Hitovi: 1716

                Ovdje donosimo kratak pregled uzroka i posljedica koje su nas ponukale da pri župi sv. Jure u Viru osnujemo Pokret mladih za novu evangelizaciju s naslovom Biti i ostati svoj (BIOS),te za duhovnu i domoljubnu obnovu hrvatske katoličke mladeži (za očuvanje katoličkog i hrvatskog identiteta na ovome našem području).

                I. Prijetnje katoličkom identitetu

                1. Posljedice dugogodišnjeg komunističkog režima (1945.-1990.) i Domovinskog rata (1991.-1995.), nekontrolirani utjecaj zapadne medijske i filmske industrije kroz koju se nekritički prihvaća lagodan i slobodarski način života, sve više kod mladih dovode u pitanje temeljne moralne vrijednosti i nameću nekršćanski stil života, život bez Boga.

 

                2. Mladim ljudima nameće se materijalističko-potrošački pogled na svijet «imati a ne biti» a marketing međunarodnih koncerna stvara u njima svijest «sretnih potrošača», te su tako sve više u opasnosti da postanu “nekritični ovisnici" i žrtve imaginarne i iluzorne slike o životu.

                3. Iako mnogi mladi katolici traže smisao svoga života u Kristu po Crkvi, ipak se primjećuje da ima priličan broj onih koji se, zbog svoje površne religioznosti, olako udaljavaju i distanciraju od Crkve, neki odmah poslije primanja sakramenta potvrde. Gubeći svoje tradicionalne kršćanske vrijednosti i svetinje upadaju u indiferentizam i apatiju prema nadnaravnim vrijednostima okrećući se raznim zemaljskim idolima koji nude «kruha i igara». Te lažne vrijednosti i lažni idoli vode mlade ljude u razna zastranjivanja, ovisnosti i frustracije, i u etički relativizam.

                4. Zbog krivog poimanja slobode («uzmi sve što ti život pruža»), sve veći broj mladih katolika: gubi nadnaravni smisao života, gubi osjećaj za pravu ljubav koja je povezana sa žrtvom i odricanjem; gubi nadnaravni osjećaj za brak i obitelj koji se u medijima i u javnom životu ne predstavljaju kao idealna i od Boga određena zajednica vjerne i plodne ljubavi; gubi osjećaj odgovornosti za drugoga.

                II. Prijetnje hrvatskom identitetu kod nas

                1. Kroz dugogodišnje okupacije, prisilna politička udruživanja, diktatorske režime i planska iseljavanja, hrvatski narod je sveden na najmalobrojniji narod u BiH, koji se prisiljavaju na asimilaciju  u velikim gradovima i na novo iseljavanje.

                2. Bezbožni, bezdušni i bezlični imperijalizam velikih svjetskih sila (uz pomoć svojih političkih organizacija i društava), pod maskom globalizacije, demokracije, ljudskih prava i sloboda, zavisno od svojih interesa i predrasuda, stvara od ljudi velike zaslijepljene ovisnike koji polagano gube nacionalni, kulturni i vjerski identitet u svemu tome.

                III. Pradjedovski zavjet vjere

                Ovdje odnosimo dva jubilejska slavlja koja su se dogodila u sklopu višegodišnje jubilarne proslave Trinaest stoljeća kršćanstva u Hrvata, jer se pokret BIOS u svom duhovnom i domoljubnom programu uglavnom bazira na zavjetnim obećanjima i odlukama koje je Crkva u Hrvata donijela na dva važna događaja jubilarnih slavlja Trinaest stoljeća kršćanstva u Hrvata:

·                         1.) Solin, 12. rujna 1976.

                Tada smo kao Crkva u Hrvata slavili dvostruki Jubilej: Trinaest stoljeća kršćanstva u Hrvata i Tisućoljetnicu prvog hrvatskog poznatog Gospina svetišta kraljice Jelene u Solinu (976). Oba su jubileja povezana zajedno u zajedničku svetkovinu, u Godinu velikoga zavjeta, Hrvatsku marijansku godinu, koja se provodila pod motom: “Blažena ti što povjerova" (Lk 1,45). U njoj smo od 8. rujna 1975. do 12. rujna 1976. doživjeli radost i zajedništvo svoje vjere i svoje povijesti.

                Evo što je govorio biskup Pavao Žanić u povodu hodočašća s Hrvatima katolicima iz dviju hercegovačkih biskupija u Solin 25. srpnja 1976.: „Došli smo na svoje izvore (Solin). Ovdje su naše kršćanske uspomene i svjedočanstva naše povijesti. Vjera nas ovdje izravno obvezuje, da u kršćanskoj ljubavi i zajedništvu ostvarujemo svoj poziv i stvaramo bolju budućnost. Ali naša vjera ne smije biti samo običaj, ona mora biti naš svagdanji život. Ne smijemo se samo pozivati na vjeru, po vjeri treba živjeti. Vjera nas obvezuje.“

                Naš jubilejski simbol je Krstionica kneza Višeslava, simbol naše vjere, kršćanstva i kulture. Hrvati se prvi put susreću sa Svetom Stolicom 641. god. posredstvom opata Martina koji je došao u Dalmaciju i Istru da otkupi zarobljenike i u Rim donese moći solinskih i istarskih mučenika. Ta se godina uzima kao polazna godina pokrštenja Hrvata koje je trajalo sve do konca 8. i početka 9. stoljeća. To je doba u kojemu je nastala i Višeslavova krstionica, oko 800. god.

                Zavjetni simbol i jubilarni spomen Godine velikoga zavjeta je Pralik Gospe velikoga zavjeta, najstariji poznati Gospin lik u hrvatskoj umjetnosti iz crkve kralja Zvonimira u Biskupiji kod Knina iz 11. st. izliven u zlatu i srebru prinosom svih Hrvata katolika iz cijeloga svijeta, kao zavjetni dar svega naroda i svih naših vjernika. Tako smo u ovom jubilarnom slavlju sastavili najstarije Gospino svetište i najstariji sačuvani Gospin lik u našoj hrvatskoj umjetnosti. Pred tim smo likom Gospe i krstionicom kneza Višeslava, obnovili svoj pradjedovski zavjet vjernosti Bogu u zajedništvu Crkve.

                Ovaj zlatno-srebreni Gospin lik blagoslovio je papa Ivan Pavao II. na svehrvatskom jubilarnom hodočašću u Rimu 30. travnja 1979. U Rimu je tada kardinal Kuharić rekao u bazilici sv. Petra pred papom Ivanom Pavlom II.: „Dolazimo k Vama s prokušanom vjernošću Crkve u Hrvata koja živi već 13 stoljeća... Održali smo vjernost sv. Petru i njegovim nasljednicima... Potvrđujemo pradjedovski i svoj zavjet vjernosti, u sadašnjosti i za budućnost." A u svojoj propovijedi Ivan Pavao II. je rekao Hrvatima: „Budite vjerni, budite postojani, budite ponosni na svoje kršćansko ime... Molim vas: budite vjerni Bogu i sv. Petru."

                Osim Višeslavove krstionice i Marijina lika iz 11. st., ovo jubilejsko slavlje obilježio je glasoviti natpis sa sarkofaga kraljice Jelene (kojega je 1898. god. pronašao don Frane Bulić u predvorju zavjetne crkve sv. Marije, Gospe od Otoka: „U ovom grobu počiva slavna Jelena. Ona je bila žena kralja Mihajla, a majka kralja Stjepana, i vladala je kraljevstvom. Ovdje je bila sahranjena 976. godine od utjelovljenja Gospodnjega (...). Za života majka kraljevstva postade i majkom sirota i zaštitnicom udovica..."

                Na jubilejskom slavlju 12. rujna 1976. ujedno smo obilježili i dvije značajne obljetnice iz naše nacionalne povijesti: 1000 godina od preminuća kraljice Jelene i 900 godina od krunidbe hrvatskog kralja Dmitra Zvonimira na solinskom polju u bazilici sv. Petra, 8. listopada 1076. (na dan Jelenine smrti, samo 100 godina kasnije), krunom koju mu je papa dodijelio po svome delegatu.

                Završna jubilarna slavlja Godine velikoga zavjeta bila su od 8. do 12. rujna 1976. Na završnoj misi u Solinu bilo je oko 800 svećenika, 30 biskupa i oko 100.000 vjernika. To je postao naš povijesni znak. U svom pozdravnom govoru na glavnoj svečanosti, 12. rujna nadbiskup Franić je rekao: “Ovu koncelebriranu misu namijenit ćemo za obnovu vjere u hrvatskom narodu, posebno za dobar kršćanski odgoj naše djece i naših mladih, za naše obitelji..." Neka se „milosni događaj Godine Velikoga zavjeta produlji u našoj Crkvi i u našem narodu. Poruka nije dorečena. Sadržaji nisu iscrpljeni. Mladima treba svom smionošću navijestiti da je Isus Put, Istina i Život... Ne postavlja li nas veliki Jubilej našeg krštenja ponovno pred veliku odluku za novi početak života? Živimo u vremenu kada se nevjera nudi kao jedina istina, i to je mnoge dovelo u sumnju. Odgovor Petrov neka bude i naš odgovor: “Gospodine, kome da idemo? Ti imaš riječi života vječnoga!" (Iv 6,8).

                „Blažena Djevica Marija neka bude trajna zaštitnica našeg Velikog zavjeta" (F. Kuharić). „U dušu našega svijeta duboko se utisnula ova zavjetna godina. Hodočasnici i svi Hrvati katolici, dok su živi, nikada je neće zaboraviti. Nosit će je u najsvetijim svojim uspomenama, kazivati o njoj novim naraštajima" (Monografija, str. 165). „Nikada se nismo tako u povijesti osjećali kao cjelina, kao zajednica i kao Crkva" (Monografija, str. 182). „Zavjetni odljev najstarijeg Bogorodičina lika u hrvatskoj umjetnosti, Pralik Gospe velikoga zavjeta, u kojemu je simbolizirana sva naša zavjetna godina, postao je i ostaje novom svetinjom, u kojoj je sjedinjena sva naša prošlost i kao takav već danas obilazi naše gradove i župe, uprisutnjuje i oživotvoruje povijesne jubileje" (Monografija, str. 165-166.).

·                         2.) Nin, 2. rujna 1979.

                Tada smo, u sklopu višegodišnjeg jubileja Trinaest stoljeća kršćanstva u Hrvata, slavili 1100. obljetnicu neprekinute vjernosti hrvatskog naroda Petrovoj Stolici. „Nin nije završetak, već poticaj i početak ispovijesti, življenja i svjedočenja vjere da budemo i odsad što dosad smo bili: Hrvati katolici, vjerni Bogu i Katoličkoj Crkvi" (iz Pozdravnog govora nadbiskupa Marijana Oblaka). Jedna od molitve vjernika na euharistijskom slavlju u Ninu bila je: „Daj da u srcima naših mladih živi zavjet starih Hrvata."

„Uvjereni smo da će Hrvati vjernici ubrati sebi najbolje plodove iz ove predivne baštine svoje prošlosti" (Iz pisma pape Ivana Pavla II. kardinalu Franji Šeperu kojim ga imenuje svojim legatom na jubilarnoj proslavi u Ninu). „Proglašujemo svečano da će program našeg pastorala biti: Hrvatska katolička obitelj dnevno moli i nedjeljom slavi misu. Program ovog jubileja je to. To je uvjet života. To je povratak Bogu u naše obitelji. To je lijek za mnoge rane koje smrtonosno guše naše moralno biće. To je povratak na životne izvore i rast iz živih korijena... Odlučujemo da ćemo svake večeri, po mogućnosti u isti sat, u devet sati navečer, izmoliti kratku ispovijest vjere da se duhovno svi Hrvati katolici povežu, gdje god oni bili, u zajedništvu vjere, nade i ljubavi!... u taj sat zazivat će svi hrvatski biskupi i svećenici Božji blagoslov i zaštitu Božju po zagovoru B. D. Marije na svakog pojedinca, na svaku obitelj i na cijeli hrvatski narod" (Zaključna riječ nadbiskupa Kuharića u Ninu). „Dragi moji Hrvati, uspomena na slavlja 'Branimirove godine' neka vam bude poticaj na vjernost Isusu Kristu, Gospi i Crkvi. Sjećajući se prošlosti budite zauzeti graditelji vedre kršćanske budućnosti kako pojedinac, tako obitelji i sav Božji narod. S apostolskim blagoslovom" (Ivan Pavao II., Vatikanski Grad, 12. studenoga 1980.).

                Dnevna molitva članova pokretaBios

                Ispovijest vjere hrvata katolika: Čvrsto vjerujem u Boga, Oca i Sina i Duha Svetoga. Životom želim potvrditi svoj krsni savez s Bogom i tako obnoviti sveti pradjedovski zavjet vjere u Isus Krista i vjernosti Katoličkoj Crkvi. Svoju odluku polažem u bezgrešno Srce presvete Bogorodice Marije. Najvjernija Odvjetnice na braniku stoj, čuvaj našu svetu vjeru i hrvatski dom. Amen!

                Pokret BIOS

                1. Pokret mladih za novu evangelizaciju i Pokret za duhovnu i domoljubnu obnovu hrvatske katoličke mladeži.

                Članovi: Svi krizmanici naše župe članovi su BIOS-a. Koliko traje priprema za krizmu, toliko su i članovi, a nakon krizme ostaju vjerni sinovi Crkve vršeći svoje dužnosti.

                Zaštitnica i suzaštitnici: Pokreta je Gospa velikog hrvatskog krsnog zavjeta (kip Gospe Velikog Zavjeta blagoslovio je papa Ivan Pavao II. u Rimu 30. travnja 1979. da bude naša Gospa hodočasnica po domovini).

                Suzaštitnici Pokreta su sv. Jure (zaštitnik naše župe), sv. Josip koji je zaštitnik Crkve, Mostarsko-duvanjske biskupije (a odredbom Hrvatskog sabora od 9. i 10. lipnja 1687., proglašen je zaštitnikom hrvatskog naroda i domovine); i bl. Ivan Merz, laik, koji je uzor i apostol hrvatske katoličke mladeži.  Svi ovi zaštitnici primjer su i putokaz prave ljubavi prema Kristu, Crkvi i bližnjima.Uzor u uzvišenoj i produhovljenoj ljubavi prema hrvatskom narodu i Domovini nam je: bl Alojzije Stepinac, kardinal, koji je duhovni i domoljubni velikan našeg hrvatskog naroda.

·                         Naziv, osnivanje, temeljna načela, glavni ciljevi i zadaće pokretaBios

                1. BIOS je Pokret mladih za novu evangelizaciju. To je Pokret za duhovnu i domoljubnu obnovu hrvatske katoličke mladeži župe sv. Jure u Viru.

                2. Riječ BIOS je grčki pojam, a znači život, življenje. U simboličnom smislu ima značenje život, životnost, izvornost, bit, identitet. Ovaj izraz razumljiv je u svim svjetskim kulturama i jezicima a često se rabi i u raznim složenicama s drugim pojmovima i nazivima kako bi se označilo nešto što je puno života, vjerodostojno, izvorno, neotuđivo, čisto, zdravo i prirodno.

                3. Zašto je BIOS pokret a ne udruga, udruženje ili organizacija? Zato jer smo s pojmom BIOS i s nazivom Pokret željeli istaći svu potrebnu životnost, dinamiku i važnost koju u sebi treba nositi duhovna i domoljubna obnova naše mladeži te potrebu i izazov stalnoga rasta i misionarske usmjerenosti u otvaranju drugima i drugačijima, a sve u svrhu širenja Kristova kraljevstva, očuvanja svoga vjerničkog i hrvatskog identiteta te mirnoga suživota sa svim ljudima dobre volje. Pokret će se u svom duhovnom i domoljubnom programu uglavnom bazira na zavjetnim obećanjima i odlukama koje je Crkva u Hrvata donijela na dva važna događaja jubilarnih slavlja Trinaest stoljeća kršćanstva u Hrvata:

                a) Solin 12. rujna 1976. kada smo kao Crkva u Hrvata u sklopu Jubileja Trinaest stoljeća kršćanstva u Hrvata slavili i Tisućoljetnicu prvog hrvatskog poznatog Gospina svetišta kraljice Jelene u Solinu (976);

                b) Nin 2. rujna 1979. gdje se, u sklopu višegodišnjeg Jubileja Trinaest stoljeća kršćanstva u Hrvata, slavila Tisućstotu obljetnicu neprekinute vjernosti hrvatskog naroda Petrovoj Stolici.

                Cilj pokreta BIOS je da iz vlastite kršćanske i nacionalne povijesti tražimo pobude za život u duhu vjere i u duhu zdrava domoljublja: „da iz vjerne i teške prošlosti iznikne vjerna i sretnija budućnost" (iz molitve Velikog zavjeta).

                Temeljna načela pokreta BIOS

                1. Prvo temeljno načelo pokreta BIOS je - biti iostati svoj. To znači u duhovnom, moralnom, kulturnom i domoljubnom pogledu biti i ostati svoj, biti svjestan sebe i svoga identiteta; u sebi razvijati i čuvati one datosti i vrijednosti što život znače i što životu daju pravi smisao. To su one datosti i vrijednosti što katoličkom vjerniku daju duhovnost i crkvenost, što čovjeku daju osobnost i čovječnost, a jednom narodu njegovu samobitnost i slobodu.

                2. Drugo temeljno načelo pokreta BIOS izlazi posljedično iz prvoga: otvoriti se drugima u cjelovitu svome identitetu:

                - kao pravi vjernik svjedočki i misionarski kroz Apostolatnove evangelizacije;

                - kao pravi rodoljub u smislu dolična predstavljanja, obrane i čuvanja hrvatskog identiteta, tradicije i kulture;

                - kao čestit čovjek u smislu izgrađivanja civilizacije ljubavi te kulturnog suživota i pravedna mira sa svim ljudima dobre volje.

                Glavni ciljevi pokreta BIOS

                BIOS je Pokret mladih za novu evangelizaciju s ciljem jačanja vjere i kršćanskog svjedočenja. Još određenije, to je Pokret za duhovnu i domoljubnu obnovu hrvatske katoličke mladeži. To je svrha i temeljni cilj Pokreta. U tu svrhu iz temeljnog cilja pokreta BIOS proizlaze četiri (4) glavna cilja:

·         1. Izgrađivati i čuvati duhovni identitet

BIOS - biti iostati svoj, znači izgrađivati i čuvati duhovni, crkveni i moralni identitet mladih Hrvata katolika kako bi mogli ostati i biti svoji, svjesni sebe, svoga vjerničkog identiteta i crkvenog poslanja.

                2. Širiti Kristovo Kraljevstvo - otvoriti se drugima

                a) BIOS - biti Isusov osposobeljni svjedok, znači da se članovi ovog Pokreta trebaju osposobljavati i druge formirati u duhovnom, biblijskom, teološkom i pastoralnom pogledu za Apostolat nove evangelizacije, tj. za novi svjedočki i nadahnuti navještaj Evanđelja «vjernicima da se pouče, učvrste i potaknu na gorljivi život» (AA 6) i onima koji površno, slabo ili uopće «više ne žive vjeru primljenu krštenjem» (CL, 34).

                b) BIOS - biti istinski otvoren svima, znači da su samo vjernici s izgrađenom sviješću i savješću, koji radosno i istinski žive svoju pripadnost Kristu u svojoj crkvenoj zajednici, kadri otvoriti se drugima i drugačijima od sebe. Moraju posebno biti u stanju otvoriti se prema izgubljenima i zalutalima, prema tjeskobnima i žalosnima, prema siromašnima i ugroženima te dijeliti s njima radost i nadu, žalost i tjeskobu našega vremena i iznijeti pred njih poruku spasenja koju su primili od Krista, svoga Učitelja, jer poruku spasenja moraju iznijeti pred svakoga (usp. GS, 1).

                3. Štititi uzvišenost katoličkog braka i obitelji

                BIOS - bračni iobiteljski savez (sakrament). Članove Pokreta treba odgajati da riječju i primjerom vlastita života znaju svjedočiti, čuvati i braniti vrijednost, dostojanstvo i istinu «Božjeg nauma o braku i obitelji» (FC, 6) koja je danas sve više ugrožena, posebno kroza sustave i ustave pojedinih država i organizacija. Trebaju pomagati i odgajati djecu i mlade za uzvišenost bračnog i obiteljskog sakramentalnog života, nasuprot neodgovornih slobodarskih i protunaravnih veza. Trebaju se zauzimati za demografsku obnovu hrvatskog naroda i hrvatskih povijesnih područja te pronalaziti načine za pomaganje obitelji s brojnom djecom.

                4. Izgrađivati i čuvati nacionalni identitet

BIOS: biti iostati svoju domoljubnom pogledu znači da kod djece i mladih hrvatskih naraštaja treba bolje izgrađivati i odgajati nacionalnu svijest i kulturni identitet, kako bi se mogli oduprijeti asimilaciji i iseljavanju te biti i ostati svoji na svome. Stoga je Pokret, u ovoj zadaći posebno otvoren i okrenut pomoći i suradnji svih hrvatskih rodoljuba i rodoljubnih pokreta i organizacija u BiH, u Republici Hrvatskoj i u inozemstvu.

                Glavne zadaće pokretaBios. Glavne ciljeve Pokreta treba ostvarivati kroz konkretne programe i zadaće koje su definirane u dva glavna okvira. Prvi je Pastoralni okvirkoji ima svoja dva okvira djelovanja, a to su: Duhovni i Karitativni okvir. Drugi je Domoljubni okvir koji se ostvaruje kroz dva okvira djelovanja, a to su: Edukativni i Kulturno-domoljubni okvir.

                Budući da je naša hrvatska povijest i kultura, bitno opečaćena Božjom riječju i naukom Katoličke Crkve (što se najbolje ogleda u izmjeni pisama između pape Ivana VIII. i kneza Branimira, godine 879.), stoga su naša hrvatska nacionalna i vjernička tradicija međusobno nerazdvojne te se isprepliću i nadopunjuju. Snagom toga jedinstva isprepliću se, poput hrvatskog pletera, Pastoralni i Domoljubni okvir pokreta BIOS. Nije ih stoga moguće i nije ih potrebno potpuno odvajati i razgraničavati.

                1.Pastoralni okvir- je organizirani i sustavni rad na trajnoj duhovnoj obnovi i sustavnoj vjerskoj formaciji hrvatske katoličke mladeži, a zasniva se na ostvarivanju jasno zacrtanih ciljeva kroz Apostolat nove evangelizacije, a koji zahtijevaju izvršavanje konkretnih zadaća u dva okvira djelovanja:

                a) Duhovni okvirdjelovanja koji se zove AMEN je središnji okvir djelovanja pokreta BIOS, koji u svome nazivu, (u smislu akrostiha), sadrži sve četiri pastoralno-duhovne odrednice ovog okvira: AMEN - Apostolat, Molitva, Euharistija i Naviještanje. Da bi članovi pokreta BIOS mogli ostvariti svoje misionarsko poslanje (otvoriti se drugima), trebaju poput prve kršćanske zajednice biti „postojani u nauku apostolskom, u zajedništvu, lomljenju kruha i molitvama" (Dj 2,42) te biti svjesni „da Bog u svemu na dobro surađuje s onima koji ga ljube" (Rim 8,28). U ovom okviru djelovanja uključeni su svi članovi Pokreta.

                b) Karitativni okvir djelovanja kroz koji članovi pokreta trebaju pokazati da im je vjera ljubavlju djelotvorna (usp. Gal 5,6) te da su u stanju ljubiti svoje bližnje „djelom i istinom (1 Iv 3,18).

                2.Domoljubni okvir- to je organizirani i sustavni rad na obnovi, odgoju i očuvanju hrvatske domoljubne svijesti hrvatske mladeži, a treba se odvijati izvršavanjem konkretnih programa i zadaća kroz dva okvira djelovanja:

                3.Edukativniokvir djelovanjaima zadaću provoditi duhovnu i domoljubnu obnovu koja se najlakše može izreći sloganom: Odgojem obnova!

                4.Kulturno-domoljubni okvir djelovanja. Osim kulturnog uzdizanja, u ovoj domoljubnoj zadaći planiran je i društveno politički angažman, u smislu bolje zaštite nacionalnih interesa i kulturnog identiteta hrvatskoga naroda te u smislu dobrohotnog i miroljubivog suživota s drugim nacionalnostima i narodima. Pokret nije politička stranka niti politička organizacija.

                Programske smjernice i zadaće pokreta Bios po okvirima djelovanja. BIOS je Pokret za duhovnu i domoljubnu obnovu hrvatske katoličke mladeži. Temeljna programska smjernica pokreta BIOS pod kojom bi se trebala provoditi duhovna i domoljubna obnova mladeži je Isusova zapovijed Petru: «Duc in altum - Izvezi na pučinu»! (Lk 5,4). Osim ove glavne programske smjernice Pokreta, svaki pojedini okvir djelovanja ima svoju smjernicu (ideju vodilju) koja konkretnije dređuje i usmjeruje njegove zadaće.

                1. Pastoralni okvir

                U duhu ove glavne pastoralno-programske smjernice «Duc in altum - Izvezi na pučinu»!, članovi pokreta BIOS trebaju slijediti poziv što ga je na završetku Velikog jubileja godine 2000., Crkvi uputio papa Ivan Pavao II. u Apostolskom pismu Ulaskom u treće tisućljeće: «Krenimo naprijed s nadom! Novo se tisućljeće otvara pred Crkvom kao široki ocean na kojem se moramo upustiti u pustolovinu, računajući s Kristovom pomoći» (NMI, 58). Isti Papa povjerio treće tisućljeće Gospi - Mariji Majci Crkve i nazvao je imenom Zvijezda nove evangelizacije, predajući joj vjernike i Crkvu Kristovim riječima s križa: «Ženo, evo tvojih sinova i kćeri» (NMI, 58; usp. Iv 19,26).

BIOS je Pokretmladih za novu evangelizaciju. To svoje pastoralno misionarsko usmjerenje želi ostvariti kroz dva okvira djelovanja: Duhovni i Karitativni okvir, kroz zajednički i zajedničarski pastoralni angažman koji se zove Apostolat nove evangelizacije.

                I. Duhovni okvir djelovanja - AMEN

„Naprotiv, kao što je svet Onaj koji vas pozva, i vi budite sveti u svemu življenju. Ta pisano je: Budite sveti jer sam ja svet" (1 Pt 1, 15-16). „Prijeko je, međutim, potrebno u svakom vjerniku probuditi pravu težnju prema svetosti, jaku želju za obraćenjem i osobnom obnovom u ozračju sve intenzivnije molitve i solidarnog prihvaćanja bližnjega, posebno onoga u većoj potrebi" (TMA, 42).

                Glavna pastoralno-duhovna odrednica ovog okvira je zaključna riječ svake naše molitve: AMEN koja (u smislu akrostiha) u sebi sadrži četiri poslanja djelovanja: AMEN - Apostolat, Molitva, Euharistija, Naviještanje.

                (Amen je hebrejska riječ koja znači da, tako je, zaista, uistinu, a označuje stalnost i sigurnost. S ovom riječi Isus započinje svoje svečane izjave, posebno u Ivanovu evanđelju. „U hebrejskom jeziku Amen se veze uz isti korijen kao i riječ "vjero-vati". Taj korijen izražava čvrstoću, pouzdanost, vjernost. Otud shvaćamo zašto riječ "Amen" može izraziti i Božju vjernost prema nama i naše povjerenje u Boga" (KKC 1062). Amen - potvrđuje istinitost i naše slaganje s onim što je rečeno, na način da nas to obavezuje kao zakletva i poslanje. S njom su Izraelci izražavali prianjanje uz Božje zapovijedi, kao izraz ispovijesti svoje vjere, kao prisegu i svjedočanstvo, kao svečano i skupno prihvaćanje obveze prigodom liturgijske obnove Saveza (Pnz 27, 15-26). Amen u liturgiji označuje pouzdanje i prianjanje uz Boga (usp. RBT, str. 15-16). U Iz 65,16 to je ime Boga, vjerna obećanjima. Zato je u 2 Kor 1,19 Isus Božji Amen. „Nas Gospodin cesto upotrebljava izričaj "Amen", katkad udvostručeno, da naglasi pouzdanost svoga nauka i svoj ugled utemeljen na Božjoj istini" (KKC 1063). Sveti Ivan u Otkrivenju govori o Isusu kao „Amenu", jer po njemu Bog ostvaruje svoja obećanja prema nama (Otk 3,14). Za nas u Pokretu riječ AMEN označava zajedničku prisegu i ispovijest vjere, obnovu svoga krsnog saveza kroz: Apostolat, Molitvu, Euharistiju i Naviještanje. Sav naš kršćanski život mora biti životni Amen).

                1. Apostolat

                Glavna smjernica za apostolat je: «Raspiruj milosni dar Božji koji je u tebi! » (2 Tim 1,6). Biblijski, teološki i učiteljski poticaji: «Budite vršitelji riječi, a ne samo slušatelji, zavaravajući sami sebe» (Jak 1,22). „Donosite dakle plod dostojan obraćenja (Mt 3,8). «Kršćanski je naime poziv po svojoj prirodi također i poziv na apostolat» (AA, 2). Po sakramentu krštenja i potvrde obvezani smo biti pravi Kristovi svjedoci, riječju i djelom širiti i braniti vjeru (usp. LG, 11). «Mladi moraju biti prvi i izravni apostoli mladih izvršavanjem apostolata među njima» (AA, 12). «Gospodin želi da svoje Kraljevstvo širi i po laicima, to jest kraljevstvo istine i života, kraljevstvo svetosti i milosti, kraljevstvo pravde, ljubavi i mira» (LG, 36). „Upoznajte i uzljubite Isusa Krista, jedinog Otkupitelja čovjeka, i budite ponosni na svoje kršćansko ime" (Ivan Pavao II. hrvatskoj mladeži na svehrvatskom jubilarnom hodočašću u Rimu, 30. travnja 1979.)

                U svom pismu kardinalu Franji Šeperu, svome delegatu, predvoditelju jubilejskog slavlja u Solinu, 15. kolovoza 1976., papa Pavao VI. piše: „Kod ovih svečanosti neka dakle Kristovi vjernici Hrvati osjete da ih potičemo neka trajno ostanu čvrsti svjedoci i revni baštinici od pređa primljene katoličke vjere, neka čuvaju prisnu vezu s Petrovim nasljednikom i svojim biskupima".

                Odrednice za djelovanje:

                + Pod zaštitom GospeVelikog hrvatskog krsnog zavjeta, BIOS želi biti Pokret mladih za novu evangelizaciju, s ciljem obnove cjelokupnog kršćanskog života, da se ojača naša vjernost Crkvi i Apostolskoj Stolici, utvrđujući djedovsku vjeru i obnavljajući katolički život, kako bi izmolili plodnu budućnost Crkvi u Hrvata i cijelom hrvatskom narodu.

                + Razvijati pastoralni način rada koji smo nazvali Apostolat nove evangelizacije, kojemu je glavni cilj jačanje vjere i kršćanskog svjedočenja (TMA, 42). Zajednički i zajedničarski svjedočiti Kristovo Evanđelje u svome konkretnom okviru i okruženju, onako kako nam Ivan Pavao II. poručuje: «Potreban je novi apostolski zamah, življen kao svakodnevna zauzetost zajednica i kršćanskih skupina» (NMI, 40).

                + Apostolat nove evangelizacije počinje od osobnog obraćenja kako bi «zaživjeli u novom životu» (Rim 6,4) pa kao takvi onda radili na duhovnoj obnovi, moralnoj i odgojnoj preobrazbi katoličke mladeži, obitelji i društva.

                + Vjera se mora „uplitati" u sve pore našega života, da oblikuje naše bivstvovanje i usmjeruje naše djelovanje.

                + „Isus je govorio: 'Ispunilo se vrijeme, blizu je kraljevstvo Božje. Obratite se i vjerujte u Radosnu vijest' (Mk 1,15). To je ono što bismo morali ponijeti kao najveću milost iz Solina: da produbimo vjeru u kraljevstvo Božje, u svetost i duhovnost toga kraljevstva koje nije od ovoga svijeta, kraljevstvo koje je u dušama" (F. Franić, u: Monografja, str. 175).

                + „Došli smo na svoje izvore (u Solin). Ovdje su naše kršćanske uspomene i svjedočanstva naše povijesti. Vjera nas ovdje izravno obvezuje, da u kršćanskoj ljubavi i zajedništvu ostvarujemo svoj poziv i stvaramo bolju budućnost. Ali naša vjera ne smije biti samo običaj, ona mora biti naš svagdanji život. Ne smijemo se samo pozivati na vjeru, po vjeri treba živjeti. Vjera nas obvezuje" (biskup Pavao Žanić, Homilija na hodočašću u Solinu, gdje je bio sa svojim vjernicima iz Mostarsko-duvanjske i Trebinjske biskupije u Godini velikoga zavjeta, 25. srpnja 1976.).

                + „Dragi moji Hrvati, uspomena na slavlja 'Branimirove godine' neka vam budu poticaj na vjernost Isusu Kristu, Gospi i Crkvi. Sjećajući se prošlosti budite zauzeti graditelji vedre kršćanske budućnosti kako pojedinac, tako obitelji i sav Božji narod. S apostolskim blagoslovom" (Ivan Pavao II., Vatikanski Grad, 12. studenoga 1980).

                + Svakodnevno vršiti radikalan izbor redovitoga kršćanskog života kako se ne bi zadovoljavali životnom prosječnošću, minimalističkom etikom i površnom religioznošću (usp. NMI, 9 i 31).

                + Za naše vrijeme nužno je hrabrije svjedočenje vjere. Trebamo se hrabro otvoriti milosti i snazi Duha Svetoga koji prebiva u nama (usp. 1 Kor 3,16; 6,19) i koji je duša svakog apostolata: „Uistinu, Bog nam nije dao duha bojažljivosti, već duh snage, ljubavi i razbora" (2 Tim 1, 7).

                + Otvoriti se drugima snagom riječi i konkretnim znakovima kršćanskog svjedočenja, milosti i milosrđa (usp. NMI, 18).

                + U duhovnom, biblijskom, teološkom i crkvenom pogledu osposobljavati se i aktivno uključiti u Apostolat nove evangelizacije, tj.«privlačiti druge oblicima osobnoga, obiteljskoga, profesionalnoga, i zajedničkog života, koji odražavaju Evanđelje» (EIE, 48), na način da drugima budemo evanđeosko svjetlo, sol i kvasac (usp. Mt 5,13-16), uklanjajući nesklad između vjere koju ispovijedamo i svakidašnjeg života (usp. GS, 43).

                + Svoj svakidašnji posao, zaduženja i svako javno zalaganje živjeti kao poslanje, služenje i svjedočenje.

                + Zauzimati se za katolički svjetonazor u društvu, politici, kulturi i uopće «prožimati svijet kršćanskim duhom» (GS, 43), po uzoru na bl. Ivana Merza koji je dosljedno živio apostolsko načelo svoga života: «Katolička vjera je moje životno zvanje».

                + Apostolatom nove evangelizacije opravdati ono što su za naše hrvatske pređe katolike rekli namjesnici Kristovi, Sveti Otac Ivan X. u 10. stoljeću: „Specialissimi filii Sanctae Romanae Ecclesiae" - „Najizvrsniji sinovi Svete Rimske Crkve" i sveti papa Lav X. koji nas je 1519. nazvao "Antemurale Christianitatis" - „predziđe kršćanstva".

                + U radu s drugima razvijati svijest i ozračje odgovorne i srdačne suradnje te «promicati duhovnost zajedništva» (NMI, 43) s Kristom, Crkvom i međusobno.

                + Nastojati oko osobne i zajedničke biblijske, teološke, duhovne i liturgijske formacije kako bismo u svojoj župi mogli biti animatori za župnu katehezu, za žive zajednice i druge interesne skupine.

+ U našem narodu veoma je raširen grešni običaj pogrđivanja imena Božjeg i svih kršćanskih svetinja. Molitvom, odgojem i bratskom opomenom boriti se protiv psovke Boga, Gospe i svetinja; na bogohulne psovke koje se čuju treba dati zadovoljštinu za grijehe svijeta, zazivom (u sebi): Blagoslovljen budi Bog!

                2. Molitva

Glavna smjernica za molitvu je: «Moliti znači vjerovati» (bl. Ivan Merz).

Biblijski, teološki i učiteljski poticaji: «Molite, i dat će vam se! Tražite, i naći ćete! Kucajte, i otvorit će vam se!» (Mt 7,7). «Ako ostanete u meni i ako moje riječi ostanu u vama, ištite što god hoćete i primit ćete» (Iv 15, 7). «Gospodine, nauči nas moliti!» (Lk 11,1).

Odrednice za djelovanje:

                + Jedna od molitve vjernika na euharistijskom slavlju u Ninu, 2. 9. 1979., bila je: „Daj da u srcima naših mladih – živi zavjet starih Hrvata“.

+ Molitva treba biti ishodiše svake naše apostolske djelatnosti jer ona nam daje razumjeti i prihvatiti istinu Isusove poruke: «Bez mene ne možete ništa učiniti» (Iv 15,5;) i moć Isusovih riječi Petru: «Izvezi na pučinu»! (Lk 5,4; usp. NMI, 38).

+ Članovi Pokreta trebaju «njegovati određeni ritam molitve tijekom dana“, ujutro, navečer i za objedom (DOP).

+ Svakog dana zajednički moliti u svojim obiteljima. Obitelj treba moliti zajedno da sačuva dragocjenu baštinu vjere, jer se vjera molitvom, riječju i svjedočanstvom treba darovati budućem naraštaju.

+ Svima se preporuča molitva krunice srijedom: za Pokret i za Apostolat nove evangelizacije.

+ Njegovati zajedničku obiteljsku molitvu: Hrvatska katolička obitelj dnevno moli (Ninsko zavjetno obećanje).

+ Članovi pokreta mole srijedom i nedjeljom krunicu u župnoj crkvi.

+ Svake godine obavljati zajedničku duhovnu obnovu na temelju načela, odrednica ili smjernica Pokreta.

                3. Euharistija

Glavna smjernica za Euharistiju je: «Ovo činite meni na spomen“ (Lk 22, 19).

Biblijski, teološki i učiteljski poticaji: Euharistija je izvor i vrhunac cijelog kršćanskog života (usp. LG, 11) i prema njoj su usmjereni i s njom su tijesno povezani ostali sakramenti, djela apostolata i sve crkvene službe te je izvor i vrhunac sve evangelizacije (usp. PO, 5).

Odrednice za djelovanje:

+ Svake nedjelje i blagdana slaviti Euharistiju, u njoj sudjelovati «svjesno, pobožno i djelatno», na njoj temeljiti svoj kršćanski život i duhovno zajedništvo «s Bogom i međusobno» (SC, 48).

+ Ninsko zavjetno obećanje: Hrvatska katolička obitelj dnevno moli i nedjeljom slavi misu. Program ovog jubileja je to. To je uvjet života. To je povratak Bogu u naše obitelji. To je lijek za mnoge rane koje smrtonosno guše naše moralno biće. To je povratak na životne izvore i rast iz živih korijena…

+ Svake prve nedjelje u mjesecu zajednički pripremati i slaviti svetu misu za pokret BIOS, po mogućnosti s drugim vjernicima u župnoj crkvi, u 18 sati;

+ Raditi i surađivati na istinskoj obnovi liturgijskog života u svojoj vjerničkoj zajednici (usp. NSP, 47).

+ Čuvati nedjelju kao «poseban dan vjere, dan Krista Uskrsloga i dara Duha Svetoga – istinski tjedni Vazam» (NMI, 35), kao «dan susreta s Gospodinom» (EIE, 81), kao «dan za čovjeka…, za molitvu, odmor, zajedništvo i radost» (EIE, 82), kao blagdan Crkve i blagdan obitelji.

+ Svake druge i četvrte srijede u mjesecu obavljati zajedničko polusatno klanjanje pred Presvetim Sakramentom, zajedno moliti za Apostolat nove evangelizacije i za sve članove i dobročinitelje Pokreta.

                4. Naviještanje

Glavna smjernica za naviještanje je: «Jao meni ako ne naviještam Evanđelje» (1 Kor 9,16).

Biblijski, teološki i učiteljski poticaji: «Pođite po svem svijetu, propovijedajte evanđelje svakom stvorenju!» (Mk 16,15). „Doista, srcem vjerovati opravdava, a ustima ispovijedati spašava“ (Rim 10,10). «Hraniti se Riječju da bi se bilo 'službenicima Riječi' u evangelizacijskoj zadaći: to je zacijelo prioritet za Crkvu na početku novoga tisućljeća» (NMI, 40). Samo ako nas je iznutra prožela riječ Božja, možemo je autentično naviještati drugima (usp. EIE, 44), jer «suvremeni čovjek radije sluša svjedoke negoli učitelje, ili ako sluša učitelje, sluša ih zato što su svjedoci» (EN, 41). «Nova evangelizacija traži gorljivo, cjelovito i dobro utemeljeno naviještanje Riječi, s jasnim teološkim, duhovnim, liturgijskim i moralnim sadržajem, pozornim na stvarne potrebe ljudi do kojih mora doprijeti» (PNR, II. pogl. 2). Svjedočanstvo životom mora se dopunjavati svjedočenjem riječju (usp. AA, 13), u «svakoj vrsti pouke» (2 Tim 4, 2-4). «Biti s Isusom» preduvjet je autentičnom naviještanju Evanđelja drugima (usp. Mk 3,14; Iv 1,39).

Odrednice za djelovanje:

+ Ustrajno i pobožno slušati, čitati i pozorno proučavati, s vjerom prihvaćati i drugima navješćivati Riječ Božju: čitanjem, propovijedanjem, katehezom, svjedočanstvom života, pisanom riječju i suvremenim obavijesnim sredstvima (usp. NMI, 39; NSP, 16);

                + Radi proučavanja Božje Riječi (u smislu trajne formacije) treba organizirati Biblijske večeri (seminare i predavanja) koja imaju poučni i molitveno meditativni karakter, na kojima trebaju sudjelovati članovi Pokreta. Jer sv. Jeronim kaže: “ne poznavati Pisma znači ne poznavati Krista”. Moto pod kojim treba održavati Biblijske večeri je: “Sve Pismo od Boga je nadahnuto i korisno je za poučavanje, uvjeravanje, popravljanje, odgajanje u pravednosti, da čovjek Božji bude vrstan, za svako dobro djelo podoban (2 Tim 3, 16-17).

+ Svakodnevno čitati Sveto pismo

+ Oduševljeno i vjerodostojno naviještati Evanđelje nade (usp. 1 Pt 3,15) i nadahnuća u svome okruženju putem svih obavijesnih sredstava;

+ Pomagatiakciju: Sveto Pismo u svaku katoličku obitelj!

+ Širiti duhovno štivo i katolički tisak.

                II. karitativni okvir djelovanja

Glavna pastoralno-duhovna odrednica ovog okvira je Isusove riječi slijepcu Bartimeju:«Što hoćeš da ti učinim?» (Mk 10, 51).

Biblijski, teološki i učiteljski poticaji: «Zaista, kažem vam, meni ste učinili koliko učiniste jednomu od ove moje najmanje braće» (Mt 25,40). „Dječice, ne ljubimo riječju i jezikom, nego djelom i istinom“ (1 Iv 3,18); «Neka se u bližnjemu gleda slika Božja na koju je stvoren i Krist Gospodin komu se zapravo prikazuje što se god daje potrebitome; (…) neka se čistoća nakane ne uprlja nikakvim traženjem vlastite koristi ili težnjom za gospodovanjem» (AA, 8).

Odrednice za djelovanje:

+ Molitvom, čitanjem i slušanjem Riječi Božje te slavljenjem nedjeljne Euharistije nadahnjivati se iskrenom i veselom kršćanskom ljubavlju prema potrebnima, (usp. 1 Kor 13,3; 2 Kor 9,7), pokazivati istinsko razumijevanje i bratsko dioništvo s onima koji trpe, kako bi takav način ljubavi bio učinkoviti navještaj Kristova kraljevstva (usp. NMI, 50), a ne samo puki aktivizam.

+ Sagledavati potrebe bližnjih iz njihove situacije poštujući njihovo ljudsko dostojanstvo i slobodu pri pružanju pomoći (usp. AA, 8).

+ «Činiti dobro svima, posebno onima koji po ovoj vjeri pripadaju istoj obitelji» (Gal 6,10).

+ U okrilju Župnoga caritasa, organizirati u svojoj župi razne konkretne oblike pomoći s drugim suradnicima i djelatnicima, te biti aktivan član Apostola ljubavi (tako se zovu volonteri u našem Župnom caritasu).

+Medijski senzibilizirati i javno se zauzimati za pravednost, pravdu i pravo ugroženih te za solidarnost prema siromašnim obiteljima, djeci i starijim osobama.

                + Boriti se protiv novog tipa siromaštva: ovisnosti od drogi, alkoholu, kocki i drugim štetnim stvarima te prema mogućnostima i prilikama konkretno pomagati ovisnike u liječenju.

                + Boriti se i aktivno doprinositi za poboljšanje zajedničkog života, posebno onih najslabijih.+ Biti glas i glasnogovornik onih koji nemaju i ne mogu imati pravo glasa radi društvene nepravde i nejednakosti.

                + Uzor u zaštiti nezaštićenih i pomaganja potrebnih može nam biti hrvatska kraljica Jelena koja je preminula 976., čija se vjera očitovala u karitativnoj djelatnosti jer je bila „zaštitnica sirota i udovica“, onih koji su tada najviše bili nezaštićeni. „Evo dva pravaca Jelenine religioznosti: jedan prema Bogu i njegovim svecima, napose prema Blaženoj Gospi, drugi prema bratu čovjeku. Uzor svima nama“ (Kardinal Franjo Šeper – u pozdravnom govoru u Splitu prigodom jubilejske proslave, 11. 9. 1976.).

                + Uzor nam može biti i hrvatski kralj Dmitar Zvonimir koji je okrunio legat pape Grgura VII., a preko kojega je kralj Zvonimir prisegnuo papi da će „štititi siromahe, udovice i siročad“. Posebno je značajno njegovo obećanje papi: „Protivit ću se prodaji ljudi, te ću se s božjom pomoću pokazati pravedan u svemu što je pravo“ (Biskupska poslanica za Godinu vleikoga zavjeta, Trinaest stoljeća kršćanstva u Hrvata, br. 8).

                + Proučavati i promicati socijalni nauk Crkve.+ Svaki dan učiniti jedno dobro djelo!

                III. edukativni okvir djelovanja

Glavna odrednica ovog okvira je: «Evo sve činim novo» (Otk 21,5).

Biblijski, teološki i učiteljski poticaji: «Novu vam zapovijed dajem: (…) kao što sam ja ljubio vas, ljubite i vi jedan drugoga» (Iv 13, 34). «Dakle, je li tko u Kristu, nov je stvor» (2 Kor 5,17). Krštenjem smo postali nova stvorenja i Krista smo obukli (usp. RK, str. 35 ).

Odrednice za djelovanje:

+ U svom pozdravnom govoru na glavnoj svečanosti, 12. rujna 1976. u Solinu, nadbiskup Franić je rekao: Ovu koncelebriranu misu namijenit ćemo za obnovu vjere u hrvatskom narodu, posebno za dobar kršćanski odgoj naše djece i naših mladih, za naše obitelji…“ Neka se „milosni događaj Godine Velikoga Zavjeta produži u našoj Crkvi i u našem narodu. Poruka nije dorečena. Sadržaji nisu iscrpljeni. Mladima treba svom smionošću navijestiti da je Isus Put, Istina i Život… Ne postavlja li nas veliki Jubilej našeg krštenja ponovno pred veliku odluku za novi početak života? Živimo u vremenu kada se nevjera nudi kao jedina istina, i to je mnoge dovelo u sumnju. Odgovor Petrov neka bude i naš odgovor: 'Gospodine, kome da idemo? Ti imaš riječi života vječnoga'!“ (Iv 6,8).

+ Živjeti i druge odgajati u duhu Isusovih blaženstava: krotkosti, pravednosti, milosrđa, čistoće srca i mirotvornosti (usp. Mt 5, 3-12).

+ Civilizacijom ljubavi koja se temelji na općim vrednotama mira, solidarnosti, pravednosti i slobode, a koje u Kristu nalaze svoje puno ostvarenje, odgovorno se sučeljavati sekularizmu koji u Zapadnoj Europi (i svijetu) prouzrokuje krizu civilizacije zato što zaboravlja i odbacuje Boga i relativizira moralne vrijednosti (usp. NMI 52).

+ Kriza moralnih vrijednosti kod mnogih mladih očituje se u pretjeranoj sklonosti za lakim i lagodnim životom, za zabavom i provodom koju posebno nudi «noćni život». Stoga treba pomagati mladima «da svoj život neprestanim naporom pravilno usavršavaju i idu za pravom slobodom» (GE, 1).

+ „Zauzimati se za pravdu i mir u svijetu kakav je naš, označenom tolikim konfliktima i nepodnošljivim društvenim i ekonomskim nejednakostima“ (TMI 51).

+ Djeci i mladima pomagati «da skladno razvijaju svoje fizičke, moralne i intelektualne sposobnosti» (GE, 1).

+ Odgajati se i odgajati druge u duhu samozataje i odricanja, radinosti i odgovornosti bez čega nema ni pravih životnih uspjeha ni vrijednih ostvarenja.

+ Odgajati mlade katolike „da se pozitivno angažiraju za sve što doprinosi pravom napretku čovjeka i rastu svake ljudske osobe u dostojanstvu i slobodi“ (Biskupska poslanica „Trinaest stoljeća kršćanstva u Hrvata“, br. 25).

                + Organizirati za članove Pokreta seminare, predavanja, razne susrete i druženja gdje bi imali priliku otvoriti se drugima, izmjenjivati svoja životna i vjernička iskustva, korisno se zabaviti i rekreirati. + Pozitivnim odgojnim metodama boriti se protiv društvenih zala koja «povrjeđuju istinu, pravdu i ljubav» kao što su «korupcija, droga, alkohol, nemoral, pohlepa, neodgovornost za opće dobro, bespoštedna borba za vlast i vlastite interese, terorizam i uništavanje okoliša» (NSP, 6).

                + Razvijati u mladima „življi osjećaj i odgovornosti u odnosu na okoliš“ (TMA, 46) te se u tom smislu zauzimati za očuvanje i uređenje prirode i okoliša kao zajedničkog dobra koje se nemilosrdno uništava, zloupotrebljava i zapostavlja, te kroz razne konkretne akcije i edukacije, predavanja, seminare i proteste, poticati i razvijati u društvu inicijative za opće dobro i očuvanje prirodnih ljepota i bogatstava.

                + Odgajati djecu i mlade da znaju sačuvati svoj hrvatski identitet u današnjem kulturalnom pluralizmu, odgajati ih za konstruktivni dijalog, da se konstruktivno otvaraju drugima i drugačijima od sebe.+ Biti pažljiv, odgovoran i solidaran u prometu u kojemu radi alkohola i neumjerene brzine gine mnoštvo ljudi.+ Čitati i širiti katolički tisak, duhovnu literaturu i biti prijatelj dobre knjige.

                IV. kulturno-domoljubni okvir djelovanja

                Glavna odrednicaovog okvira je:«O lijepa, o draga, o slatka slobodo»(Gundulić).

Temelji načela: «Svi ljudi (…) imaju na temelju dostojanstva svoje osobe neotuđivo pravo na odgoj koji odgovara njihovu životnom cilju (…) i koji je prilagođen domovinskoj kulturi i predajama, te je ujedno otvoren za bratsko partnerstvo s drugim narodima radi promicanja pravoga jedinstva i mira na zemlji» (GE, 1). «Hrvatski narod u BiH ima naravno, povijesno i ustavno pravo na prosvjetne, znanstvene i druge ustanove odgoja i obrazovanja na hrvatskom jeziku s latiničnim pismom u cjelini svoga odgojno-obrazovnoga sustava. Posebno ističemo da ima pravo na škole s planom i programom na hrvatskom jeziku» (BK BiH).

„U našoj su se povijesti očitovale vrline koje nas pred Bogom i ljudima obvezuju za budućnost“ (Kard. Franjo Šeper, u homiliji na jubilesjkom slavlju u Solinu, 12. 9. 1976.).

Odrednice za djelovanje:

+ Zauzimati se za pravnu, političku, odgojno-obrazovnu i kulturnu ravnopravnost i nezavisnost hrvatskoga naroda u BiH.

                + Pomagati talentirane i vrijedne učenike i studente Pokreta te poticati njihov kulturno-umjetnički, znanstveni i stvaralački rad. U tom smislu podupirati akciju: Novo sjeme za novo vrijeme!, tj. stipendiranje nadarenih i vrijednih učenika i studenata.

                + Čuvati svoj nacionalni identitet i mladim naraštajima prenositi ljubav i odgovornost za Dom i Domovinu, za hrvatski jezik i kulturnu baštinu svoga naroda.

+ Povezivati hrvatsku katoličku mladež s mladima iz drugih župa, biskupija, država i s hrvatskom katoličkom mladeži u inozemstvu.

+ Da kao hrvatski vjernici učinimo sve da „gajimo mir među sobom“ (1 Sol 5,13) i nastojimo oko mira sa svima (usp. Heb 12,14).

                + Poticati i pomagati zapošljavanje, razne obrte i malu privredu, kako bi mladi ljudi i obitelji mogli preživljavati od svoga rada.

                + Moralnim vrijednostima prožimati kulturu i sva druga djela (usp. LG, 36).

                + Odgajati mlade za prave kulturne vrijednosti, čuvajući ih od šunda i žutoga tiska koji se preko njihove radoznalosti poigrava s ljudskim dostojanstvom i pravim vrijednostima života.

                + Na krizu civilizacije na Zapadu (sekularizam) treba odgovoriti „civilizacijom ljubavi, utemeljenoj na općim vrednotama mira, solidarnosti, pravednosti i slobode, koje u Kristu nalaze svoje puno ostvarenje“ (TMA, 52).

                + S drugim narodima, Crkvama, vjerskim zajednicama i religijama izgrađivati civilizaciju ljubavi razumijevanja i solidarnosti te u ekumenskoj i dijaloškoj otvorenosti druge poštivati i prihvaćati u njihovu vlastitu identitetu.