Krotkost je krepost

    Isus pokazuje i dokazuje krotkost od prvih trenutaka svoga zemaljskog života pa sve do smrti. Krotkost se očituje već u stavu i nakani Vječne Božje Riječi koja se upućuje u utrobu Djevice Marije. Krotkost se očituje u Betlehemskom Djetetu, u nazaretskom Dječaku i Mladiću. Krotkost obilježava čitav njegov javni nastup, osobito trenutke pred sucima, njegovu muku i smrt na križu. „Kao janje na klanje odvedoše ga, a on ni usta svojih otvorio nije...“ Sam o sebi Isus je rekao: „Ja sam blaga i ponizna srca...“ Krotkost je put kojim Isus ide, krotkost je logika kojom Isus razmišlja, krotkost je on sam.

 

Način čitanja, motrenja i raščlambe teksta o Blaženstvima

(Lectio Divina /Božansko štivo/ prema Metodi “4 R“ Davida Torkingtona)

 

            Molitva prije razmatranja: molitva Duhu Svetom.

 

            1. LECTIO - čitanje (READING, engl., čitanje). Započnite čitajući tekst. Potom ga pročitajte ponovno, polagano te u molitvenu duhu.

            2. MEDITATIO - refleksija (REFLECTION, engl., promišljanje). Slijedi refleksija, promišljanje o onomu što ste pročitali; kako bi sv. Augustin kazao, "probavljanje", dopuštajući unutarnjem značenju svake pojedine riječi da prodre do same srži vašega bića.

            3. ORATIO - reakcija (REACITON. engl., odgovor) na vama svojstven način, vlastitim riječima. Prava molitva počinje tek sada, kako nastojite svoje srce i svoj um uzdići k Bogu, odgovoriti na nadahnute riječi što ste iz razmatrali. Kada je izgovoreno sve što treba biti izgovoreno,

            4. CONTEMPLATIO - počivanje (RESTING engl., motrilaštvo). Ostanite u tišini, počivanju (contemplatio), punite se onime što ste primili, u dubokoj unutarnjoj sabranosti. Kada neizbježno nastupi rastresenost, kako bi narušila tu kontemplacijsku sabranost, počnite iznova od početka, čitajući, ponovno čitajući, promišljajući i odgovarajući, sve dok se ne uspijete vratiti u unutarnju sabranost, makar i na svega nekoliko trenutaka. Postupno, s praksom, ono što je isprva bilo teško, postajat će sve lakše. Potom, nakon što su vam se um i srce uzdigli k Bogu, postajete otvoreni i osjetljivi za njegovo djelovanje i to kroza sve dulja i dulja razdoblja. Postupno će ta ista ljubav nadahnuti vašu slabu ljudsku ljubav te ćete biti sposobni ljubiti druge, služiti im i suosjećati s njima (i to izvan same molitve) na onaj način i do one mjere koji bi, bez te molitve, bili posve nemogući.

            Nakon ovakvoga Božanskoga štiva (Lectio Divina), zapišite dojmove, molitve, pjesme, spoznaje, poticaje, iskustva... Dobro bi bilo uvijek ih pisati u istu bilježnicu, dnevnik i spremati na jedno mjesto da bi bilo uporabljivo i drugima.

don Andrija Vrane

(Priredio don Ilija Drmić)

 

 

Blaženstva (Mt 5,1)

(Lk 6,20-23)

Mt 5.

Ugledavši mnoštvo, uziđe na goru. I kad sjede, pristupe mu učenici. 2On progovori i stane ih naučavati:

    3"Blago siromasima duhom:

            njihovo je kraljevstvo nebesko!

    4Blago ožalošćenima:

            oni će se utješiti!

    5Blago krotkima:

            oni će baštiniti zemlju!

    6Blago gladnima i žednima pravednosti:

            oni će se nasititi!

    7Blago milosrdnima:

            oni će zadobiti milosrđe!

    8Blago čistima srcem:

            oni će Boga gledati!

    9Blago mirotvorcima:

            oni će se sinovima Božjim zvati!

    10Blago progonjenima zbog pravednosti:

            njihovo je kraljevstvo nebesko!"

    11"Blago vama kad vas zbog mene pogrde i prognaju i sve zlo slažu protiv vas!12Radujte se i kličite: velika je plaća vaša na nebesima! Ta progonili su tako proroke prije vas!"

 

 

Krotkost je krepost

 

            Isus pokazuje i dokazuje krotkost od prvih trenutaka svoga zemaljskog života pa sve do smrti. Krotkost se očituje već u stavu i nakani Vječne Božje Riječi koja se upućuje u utrobu Djevice Marije. Krotkost se očituje u Betlehemskom Djetetu, u nazaretskom Dječaku i Mladiću. Krotkost obilježava čitav njegov javni nastup, osobito trenutke pred sucima, njegovu muku i smrt na križu. „Kao janje na klanje odvedoše ga, a on ni usta svojih otvorio nije...“ Sam o sebi Isus je rekao: „Ja sam blaga i ponizna srca...“ Krotkost je put kojim Isus ide, krotkost je logika kojom Isus razmišlja, krotkost je on sam.

            Krotkost - blagost treba postati i moj put, treba postati i moja logika; ja bih se također trebao preobraziti u krotkost. Krotkost - blagost jedna je od najpotrebnijih kreposti. I govor o krotkosti vrlo je važan i potreban danas u svijetu borbe. Prvo lice koje ja trebam pokazati jest krotkost, jest blagost. A vrlo su česti primjeri takve tvrdoće, takve surovosti, takve neosjetljivosti kakve čovjek ne nalazi možda ni na bojištu. Danas se osobne ambicije redovito ne ostvaruju. Danas su razočaranja česta i teška. Prisutni su mnogi oblici frustracije. Kod onih koji su potvrdili određene svoje ambicije mogu se razviti najtvrđi oblici farizeizma i fanatizma... Zbog svega ovoga dolazi do napetosti, zajedljivosti, agresivnosti i svađa biva redovita pojava. Kada ja, naime, popuštam redovito svome razočaranju, svojim frustracijama ili svojoj samodopadnosti, nakon određenog vremena ja postajem okamenjeno razočaranje, okamenjena iskompleksiranost, okamenjeno nezadovoljstvo, okamenjena samodopadnost, okamenjeni farizeizam i fanatizam. A takav okamenjeni individuum postaje stroj za produciranje agresivnosti - od obične zajedljivosti i tvrdoće do najstrašnijih oblika sadizma i mazohizma.

            Optuživanje i nezadovoljstvo redovito idu skupa. U sebi nezadovoljan čovjek opasan je i sebi i drugima. Razočaranje uzrokuje nasilje. Patnja i bol svijeta pretvara se u agresiju na Boga, ako se ne utope u Bogu. Sve europske revolucije dižu se u prvom redu protiv Boga... Normalan i slobodan čovjek rađa se oslanjanjem svih svojih tereta i svoga života na Boga. Oslobađa se depresije, oslobađa se razočaranja, oslobađa se agresivnosti i nasilja. Krotki ljudi jesu ljudi koji su svoje terete i svoj život oslonili na Boga. Krotki znaju da ništa ne mogu izgubiti nego samo dobiti. Krotki znaju da ono posljednje i nerazorivo što čovjeka utemeljuje i potvrđuje jest drugi - Bog, pa i drugi - čovjek. Krotki su ponizni, uslužni, nenasilni. Krotki su ljudi najautentičnije ljubavi. Krotkost je snaga pred kojom padaju sve sile nebeske i zemaljske. Zato će i na zemlji na koncu trijumfirati jedino KROTKOST.

            Treće blaženstvo jest blaženstvo koje veliča krotkost, što joj je cilj obećanje baštinjenja zemlje, tj. Kraljevstva Božjega, neba, raja, vječnoga života. Naime, već u Ps 37,11 stoji: “Zemlju će posjedovati krotki, obilje mira oni će uživati.“ Isti taj psalam govori i o zlotvorima koji će nestati iz zemlje i izgubiti život. Zemlja je temelj za život, ako se koristi, daje namirnice za život. Zemlja je i prostor u kojem se život nekog naroda može odvijati u slobodi i sigurnosti. Za Stari zavjet u središtu razmišljanja stoji da je Bog svom narodu obećao i darovao zemlju. U tome se pokazuje Božja briga za svoj narod. Zemlja znači život, izvor i prostor za život. Ljudi koji ne posežu za silom, nasiljem, neće zemlju izboriti ili osvojiti, nego će im biti dana u baštinu. Glagol baštiniti pretpostavlja određeni odnos. Obično roditelji ostavljaju svojoj djeci svoje imanje, posjed.

            U blaženstvima je Bog onaj koji krotke drži za svoju djecu i dodjeljuje im zemlju. To ne znači da će Bog ovdje na zemlji zemlju nekako ponovno dijeliti. Gospodin Isus u evanđelju govori o baštini koja podrazumijeva vječni život (usp. Mt 19,29) ili kraljevstvo Božje (usp. Mt 25,34). Dakle, zemlja po sebi ne označava neko zemaljsko nego vječno dobro. Bog želi život svojih vjernika staviti na posve siguran temelj i prostor nespriječenog, slobodnog razvoja. Dakle, ovo blaženstvo o krotkima ili onima koji ne posežu za silom i nasiljem daje temeljni stav prema ljudima, osobito u napetostima i sukobima. Novi zavjet spominje krotkost i poniznost (usp. Mt 11,29), samosvladavanje (usp. Gal 5,23) i velikodušnost (Ef 4,2; Kol 3,12). Dakle, moramo misliti ne samo na to što mi drugima činimo, nego što im ne bismo smjeli činiti, kao npr. nasilje. Tako Pavao u 1 Kor 13,4-6 govori što ljubav ne čini: “ne zavidi, ljubav se ne hvasta, ne nadima se; nije nepristojna, ne traži svoje, nije razdražljiva, ne pamti zlo; ne raduje se nepravdi...“

            Krotkost znači dobrotu koja je puna poštovanja prema drugim ljudima. Krotki daju drugom čovjeku prostor, daju da se razviju u svojoj vlastitosti i priznaju ih jednakima sebi. Krotki susreću druge s dobrohotnošću i priznavanjem, i znaju svladavati svoje emocije. Pavao ubraja krotkost u plod Duha Svetoga (usp. Gal 5,23). Krotkost je bila svojstvena Gospodinu Isusu (usp. Mt 11,29; 21,5), osobito s naglaskom na Njegovoj nenasilnosti. Tako Isus postaje primjerom tog blaženstva i to nam još potvrđuje Njegov poziv “učite se od mene“ (Mt 11,29).

            Pitanja za meditaciju:

            1. Isus je krotkost; Gdje zapažam tu njegovu krotkost u njegovu životu? Učite se od mene jer sam krotka i ponizna srca; Učim li Isusovu logiku krotkosti? Kako?

            2. Koliko smo svjesni da stanja neispunjenih ambicija, razočarenja, frustracija, nezadovoljstva uzrokuju grješne čine (npr. ovdje agresiju)? Usmjeravam li svoju pažnju kod obraćenja samo na čine (djela), a ne stanja, tj. korijen grijeha, koji se nalazi u tim stanjima?

            3. Patnja i bol svijeta pretvara se u agresiju na Boga, ako se ne utope u Bogu. Imam li iskustvo ljutnje, agresije na Boga i kamo me to dovelo? Koliko sam svjestan svoje ljutnje na Boga? Koliko je ona prisutna u mojim Bogu postavljenim pitanjima s upitnom riječi zašto?

            4. Imam li iskustvo predanja ljutnje Bogu i oslobađanja od nje?

            5. Osjećam li se baštinikom zemlje, izvora i prostora za život? Osjećam li Božju brigu, kad sam i gdje vidio njegovu brigu za moj život?

            6. Čime se osjećam obdaren? Kako dolazim do životnosti, slobode i sigurnosti?

            7. Što bih volio da drugi po meni baštine? Kakve međuljudske odnose stvaram, kakav kršćanski život…? U kakvom su odnosu ta moja baština i krotkima darovana Božja baština?

 

free joomla templatesjoomla templates
2020  Župa Sv. Jure Vir - Sva prava pridržana.   Design: Mladen P.