Tko su ti krotki?

 

Nakon siromaha duhom i ožalošćenih Isus u trećem blaženstvu naziva blaženima krotke. Temelj njihovog blaženstva i razlog njihove već sadašnje radosti je Isusovo obećanje da će upravo oni „baštiniti zemlju“, tj. Kraljevstvo nebesko. Tko su to „krotki“ u biblijskom kontekstu? Što Isus misli kad kaže da će oni „baštiniti zemlju“? Odgovore na ova pitanja nalazimo kako u Starom tako i u Novom zavjetu. Zemlju će posjedovati krotki, obilje mira oni će uživat (Ps 37,11).

 

 

 

Način čitanja, motrenja i raščlambe teksta o Blaženstvima

(Lectio Divina /Božansko štivo/ prema Metodi “4 R“ Davida Torkingtona)

 

            Molitva prije razmatranja: molitva Duhu Svetom.

 

            1. LECTIO - čitanje (READING, engl., čitanje). Započnite čitajući tekst. Potom ga pročitajte ponovno, polagano te u molitvenu duhu.

            2. MEDITATIO - refleksija (REFLECTION, engl., promišljanje). Slijedi refleksija, promišljanje o onomu što ste pročitali; kako bi sv. Augustin kazao, "probavljanje", dopuštajući unutarnjem značenju svake pojedine riječi da prodre do same srži vašega bića.

            3. ORATIO - reakcija (REACITON. engl., odgovor) na vama svojstven način, vlastitim riječima. Prava molitva počinje tek sada, kako nastojite svoje srce i svoj um uzdići k Bogu, odgovoriti na nadahnute riječi što ste iz razmatrali. Kada je izgovoreno sve što treba biti izgovoreno,

            4. CONTEMPLATIO - počivanje (RESTING engl., motrilaštvo). Ostanite u tišini, počivanju (contemplatio), punite se onime što ste primili, u dubokoj unutarnjoj sabranosti. Kada neizbježno nastupi rastresenost, kako bi narušila tu kontemplacijsku sabranost, počnite iznova od početka, čitajući, ponovno čitajući, promišljajući i odgovarajući, sve dok se ne uspijete vratiti u unutarnju sabranost, makar i na svega nekoliko trenutaka. Postupno, s praksom, ono što je isprva bilo teško, postajat će sve lakše. Potom, nakon što su vam se um i srce uzdigli k Bogu, postajete otvoreni i osjetljivi za njegovo djelovanje i to kroza sve dulja i dulja razdoblja. Postupno će ta ista ljubav nadahnuti vašu slabu ljudsku ljubav te ćete biti sposobni ljubiti druge, služiti im i suosjećati s njima (i to izvan same molitve) na onaj način i do one mjere koji bi, bez te molitve, bili posve nemogući.

            Nakon ovakvoga Božanskoga štiva (Lectio Divina), zapišite dojmove, molitve, pjesme, spoznaje, poticaje, iskustva... Dobro bi bilo uvijek ih pisati u istu bilježnicu, dnevnik i spremati na jedno mjesto da bi bilo uporabljivo i drugima.

don Andrija Vrane

(Priredio don Ilija Drmić)

 

 

Blaženstva (Mt 5,1)

(Lk 6,20-23)

Mt 5.

Ugledavši mnoštvo, uziđe na goru. I kad sjede, pristupe mu učenici. 2On progovori i stane ih naučavati:

    3"Blago siromasima duhom:

            njihovo je kraljevstvo nebesko!

    4Blago ožalošćenima:

            oni će se utješiti!

    5Blago krotkima:

            oni će baštiniti zemlju!

    6Blago gladnima i žednima pravednosti:

            oni će se nasititi!

    7Blago milosrdnima:

            oni će zadobiti milosrđe!

    8Blago čistima srcem:

            oni će Boga gledati!

    9Blago mirotvorcima:

            oni će se sinovima Božjim zvati!

    10Blago progonjenima zbog pravednosti:

            njihovo je kraljevstvo nebesko!"

    11"Blago vama kad vas zbog mene pogrde i prognaju i sve zlo slažu protiv vas!12Radujte se i kličite: velika je plaća vaša na nebesima! Ta progonili su tako proroke prije vas!"

 

 

Tko su ti krotki?

 

                Nakon siromaha duhom i ožalošćenih Isus u trećem blaženstvu naziva blaženima krotke. Temelj njihovog blaženstva i razlog njihove već sadašnje radosti je Isusovo obećanje da će upravo oni „baštiniti zemlju“, tj. Kraljevstvo nebesko. Tko su to „krotki“ u biblijskom kontekstu? Što Isus misli kad kaže da će oni „baštiniti zemlju“? Odgovore na ova pitanja nalazimo kako u Starom tako i u Novom zavjetu. Zemlju će posjedovati krotki, obilje mira oni će uživat (Ps 37,11).

                Psalam 37 započinje s dvije zabrane: „Nemoj se žestiti na opake, zavidjeti nemoj pakosnicima“ (1-2). Slijedi niz zapovijedi koje se gotovo sve mogu protumačiti kao poziv na pouzdanje u Gospodina: „U Gospodina se uzdaj i čini dobro... Sva tvoja radost neka bude Gospodin... Prepusti Gospodinu putove svoje, u njega se uzdaj... Smiri se pred Gospodinom i njemu se nadaj“ (3-7a). Nakon zapovijedi psalmist se opet vraća zabranama: „...ne žesti se na onog koji ima sreće, na čovjeka koji spletke kuje. Stišaj svoj gnjev i ostavi se srdžbe, ne žesti se da zlo ne učiniš“ (7b-8). Očito je da se i sve zabrane mogu svesti na zajednički nazivnik: psalmist poziva na izbjegavanje srdžbe, zavisti i sličnih negativnih osjećaja koji se spontano javljaju kod čovjeka dok promatra opake kako prosperiraju. U sljedećim recima psalmist donosi i razloge navedenih zabrana i zapovijedi: „Jer će biti satrti zlikovci, a koji se u Gospodina uzdaju, baštinit će zemlju. Još malo i nestat će bezbožnika: mjesto ćeš njegovo tražiti, a njega više nema. Zemlju će posjedovati krotki, obilje mira oni će uživat“ (9-11). Ovaj naizmjenični govor o oprečnoj sudbini opakih i pravednih ne samo da nam otkriva smisao prijašnjih zapovijedi i zabrana nego nam i otkriva tko su to krotki i što to znači posjedovati zemlju. Krotki su oni koji se suočeni s podmuklim djelovanjem opakih i s njihovim uspjehom ne prepuštaju srdžbi i impulzivnom djelovanju za koje se čovjek obično kasnije najčešće kaje. Snagu za uzdržavanje od negativnih emocija nalaze u svojem posvemašnjem pouzdanju u Boga. Psalam 37 tako povezuje prvo i treće blaženstvo. Krotki mogu biti samo oni koji sve svoje pouzdanje stavljaju u Boga, tj. koji su ujedno i siromasi duhom. I za jedne i za druge Ps 37 kaže da će posjedovati zemlju. Što to znači? Sam psalam daje i objašnjenje ovog obećanja: za razliku od zlikovaca koji će biti „satrti“ i „nestati“, krotki će „stanovati u zemlji“ i uživati „obilje mira“ (3.9-11). Paralelizam između posjedovanja zemlje i uživanja obilja mira u Ps 37,9 upućuje da baštiniti zemlju ne znači osvojiti neku državu ili čitavu kuglu zemaljsku, već ući u posjed onog bitnog što vlasništvo dobre, prostrane i plodne zemlje osigurava, a to je život, mir i sigurnost.

            U Novom zavjetu imenicu krotkost i pridjev krotak nalazimo sveukupno samo 15 puta. Prevoditelji katkada za iste grčke riječi koriste i sinonime: imenicu blagost i pridjev blag. Blagost je tako uvrštena kod Pavla među plodove Duha Svetoga (Gal 5,22-23). Pavao očito smatra da za pravu krotkost čovjeku nije dovoljna njegova dobra volja, nego i pomoć Duha Božjega. Blagost ili krotkost je uz poniznost potrebna da se sačuva jedinstvo Crkve (Kol 3,12-13). Krotak čovjek zna kontrolirati vlastitu srdžbu i izbjegava ono što bi kod drugih izazvalo slične negativne emocije i time izazvalo podjele. Pavao poziva na blagost u korigiranju drugoga (Gal 6,1). Krotki, svjesni vlastite slabosti, korigiraju onoga koji je pogriješio kao jednak jednakoga, kao brat brata. Sv. Petar poziva kršćane da se s blagošću, bez trijumfalizma, ophode s nevjernicima: “…budite uvijek spremni na odgovor svakomu koji od vas zatraži obrazloženje nade koja je u vama, ali blago i s poštovanjem…“ (1 Pt 3,15-16). Prema sv. Jakovu krotkost je nužna da bi se moglo čuti i izvršiti riječ Božju: „Svatko neka bude brz da sluša, spor da govori, spor na srdžbu. Jer srdžba čovjekova ne čini pravde Božje. Zato odložite svaku prljavštinu i preostalu zloću i sa svom krotkošću primite usađenu riječ koja ima moć spasiti duše vaše“ (Jak 1,19-21). Isti sv. Jakov blagost smatra jednom od glavnih kvaliteta kršćanske mudrosti (Jak 3,13-14). Isusova blagost Treće blaženstvo je jedino koje za uvjet blaženstva navodi kvalitetu koja se kod Mateja dvaput izričito primjenjuje na Isusa. Matej prikazuje Isusa kao blagog učitelja: „Uzmite jaram moj na sebe, učite se od mene jer sam krotka i ponizna srca i naći ćete spokoj dušama svojim“ (Mt 11,29). Isusov nauk je u skladu s njegovom blagošću sladak i lagan i donosi spokoj. Farizeji i pismoznanci su naprotiv kao učitelji tvrdi i umišljeni, i nameću narodu na ramena nesnosna bremena (Mt 23). Isus je zatim blag i kao Mesija. Ne ulazi u Jeruzalem kao mesija ratnik, nego kao blagi i miroljubivi kralj: „Recite kćeri Sionskoj: Evo kralj ti tvoj dolazi, krotak, jašuć na magarcu, na magaretu, mladetu magaričinu“ (Mt 21,25). U takvome Isusu Matej vidi ispunjenje i Izaijinih riječi o Sluzi Jahvinom: “…preti se neće, neće bučiti, glas mu se neće čuti po trgovima; trske stučene prelomiti neće, stijenja što tek tinja neće ugasiti…“ (Mt 12,19-20). Biti blag znači nasljedovati Isusovu blagost. Krepost jakih i baština sinova Lako se može dobiti pogrešan dojam da su blagi ljudi slabići. Međutim, krotkost je krepost jakih, jer najteže je vladati sam sa sobom. Za blagost je karakteristično ne ono što se čini, nego ono što se ne čini. Blag čovjek se suzdržava od srdžbe i ostalih negativnih osjećaja kako ne bi ugrozio svoj odnos s drugima kao i slobodu i otvorenost za Božju volju. Time ispunjava uvjet da u budućnosti primi od Boga u baštinu zemlju, odnosno život, mir i blaženstvo koje ona označava. Kod Mateja se osim zemlje u baštinu prima život vječni (Mt 19,29) i Kraljevstvo nebesko (Mt 25,34). U sva tri slučaja radi se o eshatološkim stvarnostima koja jedna drugu objašnjavaju. Blaženstvo krotkih je u njihovoj sigurnosti da im je nebeska baština koju im je Otac namijenio i koja ih kao sinove čeka sigurna i to ih čini sposobnim da već sada mogu biti slobodni i od srdžbe i od zavisti. (prema dr. Božidaru Mrakovčiću)

 

Pitanja za motrilaštvo:

                1. Uočavam li povezanost krotkosti i samozatajnosti, vjernosti i poslušnosti? Znadem li biti poslušan i s kojim motivima?

                2. U Abrahamu, Mojsiju, Kalebu i Jošui možemo pronaći uzore poslušnosti. Znadem li biti odvažan u poslušnosti, dadem li se lako obeshrabriti, povući, odustati ili znadem odbaciti strah i dati mjesta miru, krotkosti i snazi Božjoj u sebi?

                3. Je su li krotkost i blagost znak moje nemoći i pacifizma ili znak moje odlučnosti za nasljedovanje Onoga koji ide ispred mene i na koga se u poslušnosti oslanjam?

                4. Je li moja blagost i krotkost najprije odgovor Božjoj riječi u meni?

                5. Može li blagost i krotkost biti lijepa maska pod kojom se krije nespremnost i nebriga za Božju riječ i za potrebu drugoga?

 

                6. Kako moja krotkost djeluje na ljude oko mene? Posreduje li ona drugima Božji dodir mira, razumijevanja i ohrabrenja?

free joomla templatesjoomla templates
2020  Župa Sv. Jure Vir - Sva prava pridržana.   Design: Mladen P.